Među žrtvama silovanja od početka ove godine, prema podacima Uprave policije, bilo je šest maloljetnica.
Tokom 2021. registrovana su tri silovanja na štetu maloljetnih lica, a ukupan broj krivičnih djela protiv polne slobode mlađih od 18 godina bio je 23. Prošle godine je počinjeno i pet krivičnih djela obljuba sa djetetom, 11 krivičnih djela nedozvoljene polne radnje i četiri krivična djela dječja pornografija.
Osim najnovijih podataka o broju silovanja, koje je prenijela juče TV Vijesti, iz Uprave policije je ranije saopšteno da je za osam mjeseci ove godine registrovano ukupno 14 krivičnih djela protiv polnih sloboda maloljetnih lica. Do 1. septembra su to bila tri krivična djela silovanje, jedno krivično djelo silovanje u pokušaju, šest krivičnih djela dječja pornografija i četiri krivična djela nedozvoljene polne radnje.
Toj evidenciji Uprave policije treba dodati i podatke tužilaštava jer se prijave mogu podnositi i direktno njima. Takođe, podaci se odnose samo na krivična djela, a veći dio slučajeva seksualnog zlostavljanja djece kvalifikovan je kao prekršaj. Jedan od razloga za to je i što nedozvoljene polne radnje nijesu precizno definisane Krivičnim zakonikom. Zabrinjava i to što žrtve i njihove porodice gotovo da nemaju psiho-socijalnu podršku, a u državi i dalje ne postoji ni tretman, kao ni nadzor nad počiniocima, iako je to definisano posljednjim izmjenama Krivičnog zakonika.
O porastu broja slučajeva seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja djece svjedoče i podaci crnogorskih sudova iz perioda od 2013. do 2018. U tom petogodišnjem periodu, osuđeno je 36 osoba za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika.
Mnogo neprijavljenih slučajeva
Policija je, kako prenosi TV Vijesti, zabilježila ove godine još osam slučajeva silovanja punoljetnih osoba.
U Centru za ženska prava su kazali za ovu TV da ima i mnogo neprijavljenih slučajeva, a na sve žrtve demotivišuće djeluje to što su kazne koje se izriču za ova krivična djela uglavnom na zakonskom minimumu.
Iz Višeg tužilaštva u Podgorici Televiziji Vijesti su kazali da su se ove i prethodne godine četiri puta žalili na presude suda za ova krivična djela, odnosno tražili da se izrekne veća kazna.
Dvije su odbijene kao neosnovane, jedna je uvažena i kazna je povećana, dok po jednoj žalbi sud još nije donio odluku.
Potrebna hitna reakcija nadležnih
Zbog uznemirujućih podataka o slučajevima u kojima su žrtve djeca, udruženje Roditelji zatražilo je prethodne sedmice od Vlade hitan sastanak Savjeta za prava djeteta kojem će, osim ministara i Ombudsmana, prisustvovati i predstavnici Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Uprave policije i UNICEF-a.
U udruženju Roditelji smatraju da slučajevi seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja djece ne zaokupljaju pažnju nadležnih u dovoljnoj mjeri, pa čak ni trendovi rasta koji su zabrinjavajući, a koji su primjetni.
„Dok čekamo da počne primjena Krivičnog zakonika tj. njegovih novih odredbi, praktično više puta u toku mjeseca se dese novi slučajevi, koji nam pokazuju da nemamo dobar odgovor sistema. Mora postojati sistemski odgovor! To je i EU u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ponovila ko zna koji put, ali ta tema nije imala prostor u javnosti i medijima dok su izvještavali o onome šta piše u tom dokumentu“, navode iz udruženja Roditelji.
Oni su zatražili od svih nadležnih, kojih se ova tema direktno tiče, da u dijelu odgovornosti definišu korake koji će hitno biti preduzeti na nivou države, kako bi se direktno uticalo na kvalitetniji odgovor sistema na slučajeve ugrožavanja polne slobode maloljetnika. Na taj način, smatraju, poslala bi se i nedvosmilena poruka da se takvo ponašanje neće tolerisati u našem društvu.
Udruženje Roditelji nedavno se obratilo i vrhovnoj državnoj tužiteljki Maji Jovanović, tražeći da VDT definiše uputstva o postupanju u slučajevima protiv polne slobode maloljetnika, koja bi se odnosila na sve tužioce.
