Snus, vrsta duvanskog proizvoda u prahu koji je zapakovan u kesice, uprkos visokim dozama toksičnih i kancerogenih materija, sve je popularniji među mladima u Crnoj Gori.

Popularnost ovakvog oblika konzumiranja duvana usko je povezana sa zabranom pušenja (konzumiranja duvana koji sagorijeva) u zatvorenim prostorijama, jer se konzumira preko sluznice usne duplje (žvakanjem). Najveći problem je to što ga sve više koriste srednjoškolci, ali i stariji osnovci koji ga, zahvaljujući ovakvom načinu upotrebe, mogu konzumirati i na času, a da nastavnik ne primijeti, ili kod kuće u blizini roditelja.

Mogu ga kupiti u mnogim prodajnim objektima, naročito onim specijalizovanim za duvanske proizvode, po cijeni od četiri do osam eura, zavisno od vrste, ali i preko društvenih mreža. Apsorbujući se u krvotok djeluje direktno na centralni nervni sistem, poput psihoaktivnih supstanci, brzo stvara zavisnost i ostavlja dalekosežne posljedice po zdravlje, naročito mladih koji su još u razvoju. Redovno konzumiranje ovakvog oblika duvanskog proizvoda može dovesti do infekcije i rana u ustima, oštećenja zuba, malignih bolesti, problema sa kardiovaskularnim sistemom…

Zakon koji je na snazi u Crnoj Gori prepoznaje ga kao dio grupe „novi duvanski proizvodi“, ali nema detalja o kontroli njegove upotrebe i mogućim posljedicama po zdravlje. Prodaja snusa zabranjena je u svim državama članicama Evropske unije, osim u Švedskoj, gdje je nastao. Na štetnost ovog proizvoda upozoravaju i ljekari, i čelnici Ustanova za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci, kao i predstavnici nevladinog sektora koji se zalažu za zdravlje, prvenstveno najmlađih građana, i odvikavanje od upotrebe duvanskih proizvoda. Smatraju da bi i naša zemlja trebalo da primijeni zakon o zabrani uvoza i dalje distribucije snusa, kao i članice saveza evropskih zemalja kome težimo.

Zavisnost

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević upozorava da su posljedice koje može da izazove korišćenje snusa dalekosežne, naročito kod mladih koji su još u razvoju. Navodeći da ga mladi sve više koriste u novije vrijeme, kaže da 2017. godine, kada su radili istraživanje, među ovom populacijom gotovo da nije bilo onih koji su konzumirali snus.

„Kako je počeo da se primjenjuje Zakon o ograničenju duvanskih proizvoda, odnosno, od kada je zabranjeno konzumiranje cigareta u zatvorenom prostoru sve više se traže proizvodi koji mogu da se koriste u istom. Kada smo kreirali ovaj Zakon u našoj zemlji, onda su se proizvodi snus, elektronske cigarete i slično podveli pod nove duvanske proizvode, ali ovi koji ih nabavljaju nekako ih sprovode kao nikotinske proizvode, pa ne podliježu obavezama kojima podliježu inače duvanski proizvodi. Zato imamo tu pojavu da su lako postali dostupni. Takođe, i povoljna cijena, pa ih mladi zbog toga koriste u tolikoj mjeri“, kaže Ljaljević.

Kako ističe, duvanske industrije su proizvele ove proizvode kao „zdravije varijante duvanskih proizvoda“, koji pomažu u odvikavanju od upotrebe duvana.

„Međutim, iskustva pokazuju da oni nijesu ni zdravije niti da pomažu u odvikavanju od upotrebe duvana. Sadrže nikotin, što znači da stvaraju zavisnost kao i svi ostali duvanski proizvodi. U njima se nalazi čitav niz različitih materija koje su toksične i kancerogene da je potreban vrlo kratak vremenski period da dođe do promjena u ustima, odnosno, da se jave vrlo često maligne promjene u ustima, na jednjaku, u želucu i na drugim organima i generalno utiče na promjenu zdravlja kod mladih ljudi, tako da ih ne možemo smatrati zdravijim. Što se tiče odvikavanja od upotrebe duvana, pokazalo se da mladi ljudi sada vrlo često direktno počinju da koriste snus, a da prethodno nijesu koristili tzv. tradicionalne duvanske proizvode, što znači da ne pomaže u odvikavanju od upotrebe duvana“, upozorava Ljaljević.

Stoga je, naglašava, vrlo važno da se ovi proizvodi podvedu pod strogu kontrolu.

„Mladi najčešće pribjegavaju konzumiranju snusa zato što im je zabranjeno da koriste tradicionalne duvanske proizvode prije osamnaeste godine, jer roditelji i stariji koji su u njihovom okruženju teže mogu primijetiti da ih koriste, kao i zbog toga što u zatvorenom pušenje nije dozvoljeno“, objašnjava dr Ljaljević, uz napomenu da roditelji mogu da osjete miris snusa u ustima kod djece koja ga konzumiraju.

Duvanska industrija se fokusira na mlade, jer među njima traži nove potrošače. Zbog toga, ističe Ljaljević, vrlo je važno da se zakonski reguliše i upotreba, i dostupnost, i nuđenje, i reklamiranje svih duvanskih proizvoda.

„Zbog toga je vrlo važno, kada govorimo o kontroli konzumiranja duvanskih proizvoda, da se čitav sistem uključi. Počev od obrazovanja, jer mladi ljudi treba vrlo rano da dobiju informaciju i znanja vezana za štetne efekte koje izaziva upotreba duvanskih proizvoda. Mora se voditi adekvatna i kompetentna, cjenovna i poreska politika, kako bi mladima ti proizvodi bili teže dostupni, jer cjenovna politika je nešto što dobro reguliše upotrebu duvana. Zabraniti reklamiranje, sponzorisanja od strane duvanskih kompanija. Veoma je važno da se i mladim i starijim omogući da imaju servise za odvikavanje od upotrebe duvana, da imamo kompetentan kadar koji može pomoći u odvikavanju od upotrebe duvana, da roditelji kreiraju svoje ponašanje onako kako žele da se ponašaju njihova djeca, jer ako roditelj koristi duvanske proizvode, on je model svom djetetu, pa treba očekivati da i njihova djeca postanu konzumenti duvanskih proizvoda“, zaključuje direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje.

Znatiželja

Na ozbiljnost ovog problema upozoravaju i iz udruženja Roditelji.

Lepa Žunjić iz Udruženja ističe da je, na osnovu kontakata sa roditeljima i sa djecom, jasno da su snus i jednokratne varijante elektronskih cigareta i te kako zastupljeni kod mladih.

„Maloljetnici ga po relativno pristupačnim cijenama kupuju kako u radnjama specijalizovanim za prodaju duvanskih proizvoda (koji ga prodaju pod nazivom duvan za žvakanje, bez upozorenja na štetnost i moguće posljedice), tako i na drugim prodajnim mjestima. Do njega bez prepreka dolaze i posredstvom društvenih mreža, gdje postoji više profila i stranica koje se bave prodajom snusa“, ističe Žunjić.

Roditelji koji im se obraćaju, navodi ona, najčešće su u panici jer ne znaju o čemu se radi i strahuju da je u pitanju jača droga. Onda se postavlja pitanje razgovora sa djetetom i kontrole konzumiranja snusa. Uz informacije o ovom duvanskom proizvodu govore sa njima i o načinu razgovora sa djetetom, upoznavanju sa njegovim negativnim dejstvom.

„Najčešći razlozi zašto se djeca odlučuju da probaju snus je znatiželja, želja da se dokazuju pred vršnjačkom grupom s jedne strane i nedostatak informacija i svijesti o štetnim posljedicama po njihovo zdravlje. Takođe, jedan od razloga je i to što im snus omogućava diskretniju upotrebu, nema duvanskog mirisa, pa im je tako lakše da ga sakriju od roditelja“, kaže Žunjić.

Kada su u pitanju mladi ljudi, ističe ona, važno je da informacije koje dobijaju iz okruženja, pa i od društva, dobro provjere, posavjetuju se sa odraslim, njima bliskim osobama, prije nego odluče da nešto probaju.

„Iako neke stvari djeluju primamljivo, kul, iako često vjerujemo da držimo konce u svojim rukama i kontrolišemo upotrebu različitih supstanci, činjenica je te supstance, nažalost, često preuzmu kontrolu nad nama. Poruka sistemu je da se bolje i sa više kontrole i opreza ophode prema svim supstancama koje ugrožavaju zdravlje djece. U slučaju snusa ne vidimo razlog da naša zemlja bude izuzetak u odnosu na ostale države Evrope koje su zabranile njegov uvoz“, zaključila je predstavnica Udruženja ,,Roditelji“.

Zabluda da pomaže u odvikavanju od pušenja

Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica pruža psihosocijalnu pomoć punoljetnim osobama koje su zavisne od psihoaktivnih supstanci, alkohola i kocke, ali ne i duvanskih proizvoda.

„Upoznati smo da sve više mladih osoba koristi duvanski proizvod snus, što zahtijeva veliku pažnju stručnjaka s obzirom na njegovo dejstvo i posljedice koje njegova upotreba nosi sa sobom“, poručuje direktorica Ustanove na Kakarickoj gori Dijana Milošević.

Navodi da se snus ne definiše ni kao droga ni kao cigareta, već da se radi o mljevenom duvanu koji je upakovan u kesice, te da je sam način njegove upotrebe sličan kao i kod određenih droga.

„Među mladima je prisutno mišljenje da on služi za odvikavanje od cigareta, međutim naučna potvrda za to zvanično ne postoji. Smatram da treba više pažnje posvetiti ovoj temi i edukovati mlade ljude o štetnosti upotrebe snusa“, ističe Milošević i savjetuje mlade da vode zdrav način života, bave se sportskim aktivnostima, da što više vremena provode u prirodi i zadovoljstvo ne pronalaze u upotrebi bilo koje psihoaktivne supstance ili proizvoda.

Utiče na nervni sistem

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević objašnjava da se snus koristi tako što se stavlja u usnu duplju, te da se postepeno oslobađa nikotin.

Kako ističe, to znači da je mlada osoba koja ga konzumira izložena kontinuiranom uticaju nikotina. Upozorava da su dosadašnja istraživanja dokazala da korišćenjem snusa efekat nikotina stvara direktne promjene na centralni nervni sistem, kao i prilikom korišćenja psihoaktivnih supstanci.

„Potvrđeno je da se, kao i u tim slučajevima, vrlo brzo razvija zavisnost od ove supstance, posebno kod mladih ljudi kod kojih nije završen proces razvoja“, upozorava Ljaljević.

Probala ga trećina anketiranih srednjoškolaca

Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković navodi da je snus duvanski proizvod u prahu koji je zakonom o kontroli duvanskih proizvoda svrstan u kategoriju „novi duvanski proizvodi“ i ne podliježe regulativi zabrane korištenja u zatvorenim prostorima. Kako ističe, on spada u grupu duvanskih proizvoda čija kontrola i efikasan nadzor nijesu zakonski regulisani, dostupan je i jeftin, zbog čega predstavlja pravu opasnost za tinejdžere u Crnoj Gori.

„Podaci koje dobijamo iz direktne komunikacije, kao i anonimnim anketiranjem učenika osnovnh i srednjih škola u Crnoj Gori, ukazuju da se snus prepoznaje kao „manje štetan oblik konzumiranja nikotina“. O broju redovnih konzumenata među maloljetnom djecom nemamo tačnu procjenu, ali se značajan broj anketiranih učenika srednjih škola (približno 30 odsto) izjasnio da zna šta je snus, smatra da je manje štetan ili bezbijedan oblik pušenja, sredstvo za odvikavanje od pušenja, dozvoljeni oblik pušenja ili da su snus minimum jednom konzumirali“, kaže Žarković.

Iz CDPR-a redovno apeluju na sve stanovnike Crne Gore, sa posebnim akcentom na maloljetna lica, da su svi oblici konzumiranja duvana štetni po zdravlje.

„To se odnosi i na oblike konzumiranja duvana koji ne sagorijevaju i još uvijek ne podliježu zabrani u zatvorenim prostorima za sada važećom zakonskom regulativom“, poručuje Žarković.

Predložili zabranu uvoza

Udruženje Roditelji je od Ministarstva zdravlja u oktobru prošle godine tražilo da se spriječi dalja distribucija na tržištu duvanskog proizvoda snus, odnosno da se precizno reguliše na koji način se smije naći u prodaji, na kojim mjestima, uz striktnu zabranu da ga smiju konzumirati mlađi od 18 godina.

„Naime, prema postojećem Zakonu o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, snus se definiše kao novi duvanski proizvod, ali bez detalja o konkretnijoj upotrebi, mogućim posljedicama i vrstama ograničenja. Osim toga, glavni problem je što snus nije u Crnoj Gori evidentiran kao duvanski proizvod nego kao nikotinski iako je Zakon jasan“, ističe Lepa Žunjić iz Udruženja ,,Roditelji“.

Roditelji koji su se ovim povodom obratili Udruženju smatraju da su dodatne mjere opreza, ograničenja, pa i zabrana ukoliko je to moguće kada je riječ o prodaji snusa, kako legalnoj, tako i nelegalnoj, potrebne i iz razloga što je teže kontrolisati djecu kada je ovakva vrsta duvanskih proizvoda u pitanju (zbog diskretnijeg načina upotrebe u odnosu na pušenje).

„Sa druge strane, naročito brinu zbog upozorenja ljekara, koji ističu opasne posljedice konzumiranja snusa, posebno za mlade i veliku zavisnost koju ovi proizvodi izazivaju. Zbog svega navedenog smo predložili Ministarstvu zdravlja da se od Ministarstva finansija traži potpuna zabrana uvoza ovog proizvoda kako je to inače regulisano u EU, osim u Švedskoj“, poručuje Žunjić.

Izvor: Pobjeda