Oko 3.000 građana u Crnoj Gori trenutno ne mogu ostvariti prava iz socijalne zaštite jer socio-ljekarske komisije koje daju mišljenja na zahtjeve za prava kao što su tuđa njega i pomoć, invalidnina i slično, ne rade od formiranja nove Vlade.

U pojedinim gradovima komisija se nije sastajal ni od marta, a na reakcije “države socijalne pravde”, kako je Crna Gora definisana Ustavom u prvom članu, najviše građana čeka u Podgorici, njih oko oko 1.000, Nikšiću oko 900 i Bijelom Polju oko 500, Pljevljima 400. U pitanju su najugroženije kategorije građana, mahom osobe koje su radno nesposobne zbog stečenog invaliditeta, starosti ili drugog problema.

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja kažu da ne postoji nikakav nerad, već su u pitanju objektivne okolnosti nastale usled reorganizacije Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Građani sa kojima su razgovarali novinari Dana kažu sa mukom pokušavaju da prežive dok se Vlada “reorganizuje”, a formirana je još 28. aprila.

“Podnijeli smo zahtjev za tuđu njegu i pomoć u martu i niko nas nije ni udostojio da nam kaže kada možemo očekivati odgovor. Sve što nam je rečeno jeste da nema komisija i da se snalazimo kako znamo”, kazao je jedan od sagovornika Dana.

Drugi sagovornik navodi da pokušava da ostvari pravo na invalidninu od decembra prošle godine.

“I ne nadam se previše ničemu jer da je državi do nas, ne bi nas ucjenjivali sa gomilom papira, a svojim očima vide da sam radno nesposoban. “Uzdaj se u se i u svoje kljuse”, davno je rekao narod, država nas je zaboravila, Vlada mora da se reorganizuje da bi njima u vlasti bilo bolje, koga briga za nas” , kaže on.

U ministarstvu kažu da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja 2020. godine ugašeno i da su nadležnosti prešle u dva nova resora, a socio-ljakarske komisije su nastavile da rade u okviru Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Formiranjem nove vlade osnovano je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Samim formiranjem ministarstva potrebno je bilo izvršiti nekoliko koraka kako bi ministarstvo počelo da funkcioniše: registracija ministarstva, izrada novih pečata i uništavanje starih, izmjena pravilnika zbog promjene naziva ministarstva, objava pravilnika u Službenom listu, objašnjavaju iz tog Vladinog resora koji se prepoznat za tri mjeseca rada kao sektor koji ne komunicira sa javnostima.

“Nakon toga su formirane komisije koje su ovih dana počele s radom. U sistemu postoji pet prvostepenih komisija i jedna drugostepena”, dodaju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.