Ove godine ukupno je prijavljeno 7.814 djece za upis u prvi razred osnovne škole, ali je upis odgođen za njih 404, odnosno 5,17 odsto.

Kako su kazali Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, za 165 djece upis je odložen na prijedlog roditelja, za 137 na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove, a za njih 102 na osnovu mišljenja Komisije za upis u školu. Upitani sa kakvim poteškoćama se suočavaju djeca, koja nijesu mogla da krenu u školu, iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kažu da ne mogu da govore o tome imajući u vidu da upis prvaka još nije završen.

Vraćaju se u vrtić

Pedagoškinja Tanja Jovanović, koja radi u nikšićkoj Osnovnoj školi ,,Milija Nikčević“, u komisiji je koja upisuje djecu u prvi razred. Ove godine je na njihov prijedlog odgođen upis dvoje djece. Procijenjeno je da su nezrela za školu i imala su problem u izgovaranju određenih glasova. Uz saglasnost roditelja djeca se onda vraćaju u vrtić.

Jovanović kaže da u posljednje vrijeme bilježe slučajeve koji imaju poteškoća u govoru i upućuju ih kod logopeda. Objašnjava da ne mogu da se upišu, jer prosto nijesu u mogućnosti da prate nastavu. Kaže da se roditelji javljaju dosta kasno, pred sami upis djece. Jovanović ističe da treba da reaguju kada im djeca imaju tri- četiri godine, kako bi korigovali nepravilnosti u govoru.

Iz Ministarstva prosvjete takođe kažu da je sve više djece sa sa govorno jezičkim smetnjama.

„Nažalost, to je uticaj sve veće upotrebe mobilnih telefona, tableta i sjedjenje ispred TV ekrana. Naše preporuke su da se smanji upotreba tih uređaja i da se poveća interakcija sa djecom. Veoma je bitno uključiti stručne službe, posebno u radu sa predškolcima, u vrtićima gdje one postoje“, rekli su iz MInistarstva.

Ukoliko u nekim vrtićima nema psihologa, defektologa ili logopeda, u javnom zdravstvenom sistemu roditelji, kako preporučuju, mogu dobiti stručnu pomoć.

„Roditelji treba da se uključe u razne obuke, kroz programe koje vrtići pružaju gdje mogu dobiti savjete i podršku kako da sa djecom, kroz razne konstruktivne aktivnosti, provedu kvalitetno zajedničko vrijeme“, istakli su iz Ministarstva.

Pedagoškinja Jovanović kaže da su problemi proizašli iz pretjeranog korišćenja mobilnog telefona, igrica. Djeca se vrlo malo igraju vani, ne druže se, koncentrisani su na igrice, crtane filmove…

Roditelji odgađaju upis

Iz udruženja Roditelji kažu da pedijatri upozoravaju već duži niz godina na ovaj problem, koji je sve primjetniji, kao i neke druge razvojne poteškoće.

Izvršna direktorica udruženja Kristina Mihailović ističe i da postoji značajan broj roditelja koji smatra da njihovo dijete ne treba da kreće u školu sa šest godina i odgađaju upis. Zbog tih ili nekih sličnih razloga…

„Svakako je nešto što se dešava i čime se treba baviti iako je u pitanju jedno ili drugo“, rekla je Mihailović.

I psiholog Radovan Cicmil kaže da je problem što roditelji samoinicijativno odgađaju upis, a da je možda dijete, ipak, spremno. Kaže da u vrtiću uvijek savjetuju roditelje da se konsultuju sa stručnjacima prije nego što donesu takvu odluku.

„Svima tražimo da donesu potvrdu, ko im je odgodio i zašto“, rekao je on.

Problem i grafomotorika

Pedagoškinja Jovanović kroz testiranje djece primjetila je i da djeca najčešće imaju problem sa grafomotorikom. Ne umiju da drže pravilno olovku, ne vuku linije kako treba.

„Vjerovatno zato što koriste pretjerano mobilne, igrice“, kaže Jovanović.

Preporučuje da idu u vrtić, da su što više vani, da se što više igraju, da igraju društvene igre, razgovaraju sa roditeljima, manje koriste tablete, računare i telefone. Mlađi uzrasti i ne bi trebalo da ih koriste. Jovanović objašnjava da djecu treba učiti da koriste uređaje na pravi način, da je to cilj.

„Ne treba da se koriste više od 15-ak minuta dnevno. Vrlo malo, do pola sata. Mlađi uzrast ne treba da ih koristi. Crtane filmove isto tako. Oni sjede i gledaju, ne aktiviraju se. Pasivna su onda djeca. Na neku djecu to sve utiče loše na govor, na motoriku, dok neka djeca će možda kasnije da ispolje neke poteškoće“, rekla je Jovanović.

U Podgorici 222 neupisanih

U Podgorici je najviše djece koja ova godine nijesu upisana u prvi razred – 222 ih je, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete. Iz tog resora kažu da ih je u Kotoru 24, Nikšiću, Baru i Herceg Novom – po 23, Budvi 20, Tivtu i Bijelom Polju po 11, Danilovgradu i Ulcinju po devet, Mojkovcu osam. Na Cetinju, u Beranama, Tuzima, Petnjici i Kolašinu odložen je upis za po troje djece. Na Žabljaku nije upisano dvoje djece, koliko ih je i u Pljevljima. Po jedno dijete nije upisano u Gusinju, Rožajama i Andrijevici.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, prošle godine nije upisano 146 djece u prvi razred, ali naglašavaju „da ovo nije ukupan broj učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, jer neka djeca imaju više od jedne smetnje ili teškoće“.

Djece sa tjelesnim smetnjama bilo je sedmoro, sa intelektualnim 32, sa smetnjama vida troje, kako kažu, nagluvih i gluvih je dvoje. Djece sa kombinovanim smetnjama je 26, jedno je bilo sa dugotrajnim bolestima, sa autizmom 28, sa govorno-jezičkim teškoćama 36. Četvoro ih je bilo sa teškim hroničnim oboljenjima, koliko i sa poteškoćama u učenju. Zabilježeno je i troje djece sa teškoćama uzrokovanim socijalnim, jezičkim i kulturološkim preprekama.

Izvor: Pobjeda