Svake godine u svijetu od neke vrste malignih bolesti oboli 300.000 mlađih od 19 godina, saopšteno je danas povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti.
Prema raspoloživim podacima Registra za maligne neoplazme Crne Gore, tokom 2013. u našoj zemlji je oboljelo 24 djece,odnosno 1,1 odsto od ukupnog broja oboljelih. Nezvanični podaci pokazuju da je broj djece koja dobiju neku od dijagnoza malignih oboljenja u Crnoj Gori godišnje od 20 do 25.
Među oboljelima u 2013. godini bilo je duplo više dječaka (66,7 odsto) nego djevojčica (33,3 odsto). Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata u Crnoj Gori su bile leukemije, zatim maligni tumori mozga, kosti i limfomi.
Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da, prema posljednjim preliminarnim podacima koji se odnose na 2019. godinu, broj registrovanih smrtnih slučajeva od malignih bolesti kod djece starosti do 18 godina je šest.
Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti koji se 15. februara obilježava širom svijeta, Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Institutom za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore organizovao je danas radionicu na temu Samo hrabri mogu sve.
Podaci na globalnom nivou koji su danas saopšteni pokazuju da je stopa preživljavanja djece koja žive u nisko razvijenim i srednje razvijenim zemljama svega oko 20 odsto. Taj podatak je u kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izliječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80 odsto.
“Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje boli i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60 odsto. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi“, saopšteno je iz Instituta.
Osnovni simptomi na koje bi roditelji i izabrani ljekari trebalo da obrate pažnju kod djece su bljedilo, pojava modrica, krvarenje,čvorići neobjašnjive etiologije, naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, neobjašnjivi gubitak težine, nepovezan sa drugim oboljenjima ili stanjima. Alrm bi trebalo da bude i uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje, promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, oteklina na stomaku, glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna, bol u kostima, otok bez traume i znakova infekcije, hronični umor, promjene u ponašanju (povučenost), vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije.
Ovim danom se želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora društva, kako bi obolijevanje od raka u djetinjstvu postao nacionalni i globalni zdravstveni prioritet, a posebno u programima očuvanja i unaprijeđenja zdravlja djece. Pored toga, kako su poručili iz Instituta za javno zdravlje, ovaj datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti.
„Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana kreiran je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u SAD-u, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece. Zlatnom bojom se želi prikazati koliko su djeca neprocjenjive vrijednosti. Osim toga, iskustva su pokazala da djeca na putu koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija. Ovi mali heroji se suočavaju sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji“, navode iz Instituta za javno zdravlje.
