Roditelj bi s vremena na vrijeme na Google pretrazi trebalo da ukuca ime i prezime svog djeteta, pa provjeri Google images, i da li ima nešto od fotografija njegovog djeteta, savjetuje stručnjakinja za bezbjednost na internetu Katarina Jonev Ćiraković.
Ona je u toku nedavnog održanog Surfuj sigurno Roditeljskog kutka podsjetila na najvažnija pravila ponašanja na internetu kako za djecu, tako i za roditelje. Ukazala je i na fenomen „šerentinga“ i kakve sve posljedice to može imati u životima naše djece.
U nastavku prenosimo ključne poruke Jonev Ćiraković koje je udruženje Roditelji prenijelo u flajeru realizovanom u okviru saradnje sa Fakultetom političkih nauka i Agencijom za elektronske medije Crne Gore, u okviru projekta „Dijalog za budućnost: Unapređenje dijaloga i društvene kohezije unutar i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije“. U ovim zemljama projekat sprovode UNESCO, UNICEF i UNDP, a finansira Fond za izgradnju mira (UN PBF).
Zaboravite na izgovor „to se neće dogoditi mom djetetu“
Ne postoji stav to se neće desiti mom djetetu ili to ne može da se desi mom djetetu. Ne postoji stav ja sve to znam. Mora da postoji kritička svijest i kod roditelja i kod djece o svemu što targetira našu djecu u virtuelnom prostoru.
Kada je vrijeme za razgovor o problematičnom sadržaju
Onoga trenutka kada djetetu date telefon u ruke morate da počnete sa pričom o opasnostima koje vrebaju na internetu.
Ne možete da izbjegnete problematičan sadržaj. Možda u vašoj kući ne gledate takav sadržaj, ali među vršnjacima u školi, u parkiću ili vrtiću neko gleda i neko će pokazati ostatku grupe. Na vama je da objasnite djetetu zašto taj sadržaj nije adekvatan da se gleda.
Provjerite prisustvo vašeg djeteta na Googlu s vremena na vrijeme
Roditelj bi s vremena na vrijeme na Google pretrazi trebalo da ukuca ime i prezime svog djeteta, pa provjeri Google images, i da li ima nešto od fotografija njegovog djeteta. Veliki broj djece drži zapravo svoje profile otvorenim, što znači da svako može da gleda šta ono radi i objavljuje. Ako ne puštate da u vašu dnevnu sobu ulaze nepoznati ljudi zašto onda djetetu dopustiti da ima hiljade nepoznatih ljudi na svom profilu?! I šta ako taj neko zloupotrijebi fotografije vašeg djeteta?!
Prvi profil na društvenim mrežama otvorite zajedno s djetetom
Preporuka je i pravilo društvenih mreža da profil može da otvori samo dijete koje ima 13 i više godina. Najbolji savjet je da kada dođe vrijeme, zajedno sa djetetom otvorite profil. Imaćete njegovu lozinku, na licu mjesta ćete moći da mu/joj objasnite od fotografija šta da objavljuje, a šta ne, zašto je bitno da ne prihvata nepoznate ljude, ne odgovara na njihove poruke, zašto i kako da profil bude zaključan. Mora da postoji povjerenje na relaciji roditelj – dijete ako bi ga kontaktirao predator ili ako mu neko prijeti, ismijava, zloupotrebljava fotografije. Vi ste jedini koji možete da mu pomognete.
Ako objavljujete fotografije djece, o ovome posebno povedite računa
Niko vama ne brani da kačite slike svog djeteta ali prije nego što kliknete razmislite o bezbjednosti djeteta. Jedan skrinšot djeteta koje se kupa golo u kadici, na bazenu, u moru, koje je golo na plaži, vrijedi jako puno na crnom tržištu. Na našim prostorima postoje ljudi koji love takvu vrstu fotografija, skrinšotuju, a vi ne dobijate obavještenje da je objavljena. Dijete nikad ne smije da bude golo ili polugolo, jer ne znate gdje mogu završiti te fotografije i za koje namjere.
Naučimo djecu da budu digitalno pismena
Nijesu digitalna pismenost i vještine to da dijete zna da igra video igrice ili da instalira Instagram ili napravi savršeni selfi iz nekog ugla. Nije digitalna pismenost ni da dijete zna samo da kuca u Word-u, pa da mijenja slova…To jeste bitno, ali nije to suština digitalne pismenosti. Stalno zanemarujemo jednu činjenicu – u digitalne vještine spada i digitalna bezbjednost i digitalna reputacija. To je nešto o čemu mnogo više moramo da pričamo i učimo djecu, a ne da se hvalimo kako naše dijete zna da pusti spot na Youtubu.
