Oko 19 odsto ukupne dječije populacije u Crnoj Gori, uzrasta od šest do devet godina, ima prekomjernu tjelesnu masu, a skoro 12 procenata njih je gojazno. To znači da oko 30 odsto djece ima problem sa težinom, pokazali su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, sprovedenog u 36 zemalja, u kojima je učestvovala i Crna Gora. Specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije Dr Snežana Barjaktarović Labović ocjenjuje da su to bili i očekivani rezultati, ali je posebno zabrinjava podatak da je samo jedan procenat roditelja gojazne djece imao percepciju, odnosno bio svjestan tog problema.
„Uopšte nijesmo svjesni toga koliko način ishrane utiče na zdravlje. Ne postoji ozbiljan pristup ka pravilnoj ishrani, ne samo kod građana, nego ni kod kreatora zdravstvene politike. Imamo sjajna dokumenta još iz 2008. godine – Nacionalnu strategiju protiv nezaraznih hroničnih bolesti, pa su iz godine u godinu ažurirani akcioni planovi za hranu i ishranu i tu pišu sjajne stvari, ali samo pišu. Do sada se od toga ništa nije realizovalo. Ako smo već napravili procjenu i izmjerili koliko imamo djece sa prekomjernom tjelesnom težinom i koliko imamo gojaznih među odraslima, a mi pritom ništa ne treba da izmišljamo sami, jer postoje metodologije koje mogu da pomognu, samo treba da ih implementiramo. Čak i ako je jedan od načina oporezovati sve one namirnice koje su loše po zdravlje i prosto implementirati u zakonske norme nešto što bi bila preventivna mjera šta smo čekali do sada“, smatra Barjaktarović Labović.
Na osnovu istraživanja SZO ustanovljeno je da je situacija alarmanta i u ostalim zemljama, pa su opšti podaci da skoro svako treće dete u evropskoj regiji uzrasta između šest i devet godina pati od prekomerne telesne težine.
„Istraživanje U Crnoj Gori je sproveo Institut za javno zdravlje u saradnji sa higijensko – epidemiološkim službama iz domova zdravlja. Samo smo dokazali ono što smo pretpostavljali“, istakla je ona, gostujući u Roditeljskom kutku emisije Boje jutra TV Vijesti.
Osim edukacije prvenstveno roditelja, smatra da treba istovremeno preduzeti i druge aktivnosti.
„Treba sproversti nadzorom nad obrocima u vrtićima, uspostaviti školski obrok, kontrolisati i nutritivni i energetski unos, ograničiti mogućnost kupovine hrane koja je bogata praznim kalorijima u okruženju škola. To sve treba uraditi istovremeno, sistemski i kontinuirano. Da bi to bilo uspješno treba prvo napraviti bazu, odraditi neke elemente pripreme. Najvažnija je edukacija, ali je jako važno ko je sprovodi. To je opet jedan drugi problem, a slično je i u regionu – veliki je broj pseudostručnjaka koji daju savjete koji itekako mogu da budu opasni“; upozorava dr Barjaktarović Labović.
Naučne studije pokazuju da će od ukupnog broja gojazne djece najmanje 30 posto njih biti gojazno i u odraslom dobu. Kada su u pitanju adolescenti, Barjaktarović Labović upozorava da je taj procenat duplo veći. Smatra da hitno treba preduzeti korake još od najmlađih u vrtićima, edukovati vaspitače, kuvare, nutricioniste, roditelje i naravno prilagoditi to i djeci.
Istraživanje pokazuje da su djeca iz urbanih sredina u većem problemu nego djeca sa ruralnog područja, što ne iznenađuje. Takođe, poređenja sa životom naših predaka i načinom kako su se oni hraniti nijesu baš pravi pokazatelj, jer se zanemaruje njihov način života u prošlosti , koliko su radili i bili aktivni.
Dr Barjaktarović Labović je navela i primjer da je rađeno poređenje u unosu mlijeka, voćnih sokova i gaziranih napitaka iz perioda kraja sedamdesetih godina i početka 2000-ih.
„Unos mlijeka je smanjen za skoro 40 posto, za 60 posto se povećao unos voćnih i slatkih napitaka, a preko 130 posto je povećano konzumiranje gaziranih napitaka. Prije 20 ili 25 godina obična porcija pomfrita koja se servirala je imala 70 grama, a danas je to 200 grama. Danas imamo mnogo veće obroke, smanjenu fizičku aktivnost i naravno da će to da rezultira gojaznošću“, kazala je Barjaktarović Labović.
Izvor: TV Vijesti
