Broj slučajeva autizma je u porastu, a trenutno oko 3.700 djece korisnici su Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju, saopštila je vršiteljka dužnosti Ombudsmana Zdenka Perović na konferenciji o poštovanju ljudskih prava osoba sa intelektualnim smetnjama.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, institucija Ombudsmana i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovali su skup, a odlučili su da ga posvete, kako je rekla Perović, najranjivijoj i najnevidljivijoj grupi u društvu, piše Pobjeda.

“Broj korisnika usluga Centra za autizam alarmantno ukazuje da već sada kapaciteti i tehnički i stručni Komanskog mosta nijesu u skladu sa potrebama i da se treba hitno poraditi na tome kako bi ova ustanova bila spremna za prihvat ovih lica kad, za koju godinu, to bude jedino rješenje za njihov adekvatan tretma”, rekla je ona.

Nivo demokratizacije jednog društva, prema njenim riječima, oslikava odnos “prema onima koji su najranjiviji i u najvećoj potrebi za našom pažnjom, jer samo nijesu u stanju da se bore sa preprekama”.

Direktor Resursnog centra za obrazovanje i osposobljavanje 1. jun Željko Darmanović kazao je da, nažalost, u Crnoj Gori, a pretpostavlja da je takva situacija i u svijetu, ima sve više djece i omladine koja imaju autizam.

“To me, zaista zabrinjava”, rekao je Darmanović.

Skoro 80 odsto djece u ovom centru, prema njegovim riječima, ima autizam.

“Neću ulaziti u medicinski dio zbog čega je takva situacija, ali jeste izazov i Ministarstvu prosvjete i nama da izađemo u susret svim tim potrebama. Sada radimo ranu prevenciju sa željom da imamo što više tretmana za njih”, kazao je Darmanović.

On navodi da imaju sve manje djece koja su smještena u internatu i da ih je nekad bilo po 100, a sada ih je oko 15.

“Uz podršku Ministarstva rada dajemo tretmane djeci, a da se roditelj ne odvaja od njih. Ostaju po desetak dana, imaju smještaj, hranu, tretman i onda se vraćaju kući. To je ta novina i to roditelje uopšte ne košta”, rekao je on.

Ova ustanova broji 20 defektologa i oni posjećuju škole kako bi pružili nastavnicima podršku, a Darmanović je istakao da ubuduće želi da imaju što više defektologa i stručnjaka, navodeći da ih nema na birou.

“Nadam se da je jedna od mogućnosti da država stipendira mlade ljudi koji hoće da se bave ovim teškim poslovima i da stručnjaci pomažu ne samo resursnim centrima, nego i školama. U Austriji, na primjer, gdje postoji dijete sa smetnjama, tu je defektolog, učiteljica, u svakom odjeljenju. Tu su standardi kojima treba da težimo”, rekao je on.

Tokom diskusije direktor Centra za autizam Ivan Krgović  rekao je da je on jedan od dva dječja psihijatra u Crnoj Gori. Navodi da je pokrenuo dosta testiranja i dosta pregleda i da očekuje da će broj djece sa prepoznatim autizmom da raste.

“U Centru imamo manjak logopeda”, kazao je on, dodajući da bi volio da ostvare saradnju sa Resursnim centrom za koji je ocijenio da bi mogli da pružaju usluge za djecu u ranijem uzrastu, a ne od pete godine kako se to praktikuje.

Savjetnica u instituciji Ombudsmana Danijela Brajković kazala je da djeca osjećaju jaku potrebu da osjete privrženost, ali da nailaze na rane oblike diskriminacije. Ukazala je na važnost rane detekcije smetnji, jer se, prema njenim riječima, dešavalo da neko sa 16 ili 17 godina počinje da ispoljava frustracije, strahove i kada se uradi procjena vidi se da ima intelektualnih ograničenja.

“I tada roditelji prvi put za to saznaju”, rekla je ona.

Direktor Zavoda Komanski most Vaselj Dušaj pojasnio je da paviljon C za korisnike koji imaju teški autizam, a imaju ih oko 12, nije stavljen u funkciju, jer su roditelji bili protiv toga.

“Bili su protiv da mi tu populaciju odvojimo i rekli da hoće da oni budu u zajednici, u paviljonu A i B. Tako da je to jedini razlog”, rekao je on.

Planiraju, kako je pojasnio, da te prostorije iskoriste za grupu koju će da pripreme za samostalno stanovanje uz podršku. Rekao je da se procjenjuje da će za 10 do 12 korisnika biti donijeto rješenje da su poslovno sposobni i da će biti spremni da žive samostalno, da im se obezbijedi kuća ili stan.

“Treba finansijska pomoć velika i to bi bio veliki uspjeh za nas”, kazao je on.

Podsjetio je daje sredinom 2017. godine počela procedura preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti, te da je, za sada, samo jednom korisniku djelimično vraćena. Smatra da bi trebalo razvijati model odlučivanja uz podršku. U Komanskom mostu živi 115 korisnika, 50 žena i 65 muškaraca.

Izvor: Pobjeda