U Crnoj Gori treba promijeniti način školovanja i djece i budućeg nastavnog kadra, smatra akademik Slobodan Backović kojeg su najnoviji rezultati PISA testiranja podstakli da ukaže i na to da se mora preći na drugačije metode rada.

Crnogorski đaci su na posljednjem PISA testiranju opet pri dnu tabele. Zauzeli su 52. mjesto, što je neznatno bolji rezultat, nego 2015. godine, kada su zauzeli 59. mjesto.

“Mislim da smo zadržali sve stare šablone rada, iako smo uveli nove forme, znači prihvatili smo bolonjski sistem školovanja, devetogodišnju školu, ali nešto tu ne ide“, kazao je za Portal Analitika bivši ministar prosvjete, akademik Backović.

On navodi da istraživanja u svijetu govore da uspjeh djece najviše zavisi od obrazovanosti i rada nastavnika.

“Nijesu se uvele nikakve promjene, i dalje se drže predavanja, vježbe, a rijetki su oni koji daju zadatke i imaju interaktivni rad sa projektima“, kaže on.

ANALITIKA: Prema posljednjem PISA testu, crnogorski učenici su zauzeli 52. mjesto. To jeste bolji rezultat, nego prošle godine, kada smo zauzeli 59. mjesto, ali je i dalje poražavajući. Šta ovi rezultati konkretno pokazuju?

BACKOVIĆ:  Mora se promijeniti sistem školovanja, jer se ovdje u školama učenici ocjenjuju tako što će ponoviti ono što govore nastavnici. Na ponavljanju se dobija ocjena, ako ponovi sve, onda dobije pet. Ali to što je dijete zapamtilo, brzo ode iz glave i neupotrebljivo je. Sa tim znanjem koje djeca imaju u glavi se treba nešto konkretno uraditi. Osnovna stvar u našim školama je ta što mi nikako ne možemo da izađemo iz faze reproduktivnog znanja u aktivnu nastavu. Mi iz CANU-a zagovaramo već nekoliko godina jednosmjenske škole, međutim ostajemo bez ikakvog odgovora. Postoje škole u Crnoj Gori koje rade u jednoj smjeni, samo treba produžiti boravak djece do kraja radnog vremena roditelja i osmisliti taj boravak sa kvalitetnom nastavom, učenjem… Evropske države imaju jednosmjenske škole, Hrvatska prelazi na taj sistem školovanja, čak i Srbija je ove godine uvela jednosmjenske škole. To je nešto što je potrebno da bi uspjeh djece bio bolji. Takođe, nije utješno što se poredimo sa Moldavijom i tim zemljama koje su zadnje na listi. I Slovenija, Srbija, Hrvatska su ispred nas, a imali smo isti sistem obrazovanja, znači da su oni bar nešto naučili i primijenili, mi nismo….

ANALITIKA: Da li je neophodno uvesti promjene i na univerzitetima koji obrazuju prosvjetne radnike? Da li kvalitetno školujemo buduće prosvjetne kadrove?

BACKOVIĆ: Osnova svega jeste način na koji radimo sa djecom. Taj način kako ćemo raditi sa djecom zavisi od dva faktora, od infrastrukture, to jeste škola i od toga kako nam se školuju budući prosvjetni kadrovi. Jedno vrijeme smo obučavali učitelje škola. Postojala su dva projekta – Korak po korak i Aktivna nastava, na to se zaboravilo i niko više ne vodi računa o tome. Mora da se pređe na novi način rada. Obrazovanje nastavnika treba da se promijeni, zato što istraživanja u svijetu govore da uspjeh djece najviše zavisi od obrazovanosti i rada nastavnika. Nijesu se uvele nikakve promjene, i dalje se drže predavanja, vježbe, a rijetki su oni koji daju zadatke i imaju interaktivni rad sa projektima.

ANALITIKA: Da li su izvučene neke poruke za naredno PISA testiranje?

BACKOVIĆ: To da se mora preći na druge metode rada je i ranije bilo zapisano, ali je očigledno da to nije urađeno. U izvještaju će oni napisati da je sve urađeno i ispunjeno, ali ja se bojim da ništa nije promijenjeno na načinu rada sa djecom i da je to osnovni problem koji mi imamo, te  da neko treba time ozbiljno da se bavi. Mislim da smo zadržali sve stare šablone rada, iako smo uveli nove forme, znači prihvatili smo bolonjski sistem rada, devetogodišnju školu, ali nešto tu ne ide.

ANALITIKA: Da li su rezultati ovih testiranja pokazali i da su naši đaci nemotivisani? Kako to da se popravi?

BACKOVIĆ: Slaba motivisanost đaka može da utiče na rezultat, jer smo u nekom vremenu kada se ne zna koliko se znanje cijeni. Djetetu često nije jasno zašto treba da uči ili da se trudi. To nije većina, imamo većinu djece koja hoće da uče, samo im to treba omogućiti.

ANALITIKA: Da li naša država pokazuje dovoljno interesovanja za talente, s obzirom da u našoj zemlji ima sjajnih pojedinaca i izuzetnih đaka?

BACKOVIĆ: Deklarativno se obraća pažnja na tu djecu, ali po mom mišljenju na pogrešan način. Mora se uspostaviti neka procedura ko će i kako ustanoviti da je neko talenat. Na osnovu čega se za nekoga može smatrati da je talenat. Ako se uspostavi procedura, onda se treba pomagati toj djeci, tako što ćemo ih slati na takmičenja u dobre naučne škole, omogućiti školovanje u inostranstvu. Dobar primjer jeste Izrael, koji postoji od 1948. godine, a čim su nastali Vlada je poslala mlade Jevreje na najbolje američke i evropske univerzitete. Oni su se vratili i tako je počela da se razvija nauka kod njih, a i oni su mala nacija. Ministarka nauke ide dobrim putem i ne bi bilo loše da prouči iskustvo Izraela u formiranju naučnog kadra.

Izvor: Portal Analitika