Alergija na ubod insekata je jedna od najčešćih ljetnjih alergija. Dešavaju se i kod osoba koje nemaju atopijsku konstrukciju, reakcija može biti blaga i uključiti samo crvenilo i blago oticanje na mjestu uboda, ali može biti i veoma intenzivna i ozbiljna.

Većina ljudi ima samo lokalnu reakciju. Ukoliko je crvenilo jako izraženo, sa otokom i svrabom koji se ne može kontrolisati smatra se da osoba ima malo težu reakciju, dok ozbiljnija reakcija podrazumijeva i promuklost, oticanje usana i jezika, teško disanje, ubrzani puls, čak i nesvjesticu.

Osobe koje su već imale reakciju na ubod insekta mogu dijagnostikovati alergiju putem krvi, detektovanjem specifičnih IgE antitijela.

Ubod insekta alergijska reakcija

Skoro svaka osoba na mjestu uboda će imati neki oblik reakcije: crvenilo, otok, bol i svrab. Ovi simptomi su toksične prirode. Alergološkom reakcijom smatra se ubod koji počinje crvenilom, bolom i svrabom, dok se otok povećava na 10 cm u prečniku i može trajati i 24 sata.

Među prvim manifestacijama alergijske reakcije na ubod inekta su crveni pečati po tijelu ili koprivnjača, koja je praćena svrabom. Kasnije se simptomi reakcije mogu pogoršati: otok, mučnina, povraćanje, proliv, otežano disanje, smetnje sa gutanjem, opstrukcije (šištanje) u grudima. Posljednja faza i najteži oblik reakcije je pad pritiska, gubitak svesti, inkontinencije stolice i urina i pojave modroplave kože.

Od uboda do težih posljedica može da prođe najviše 15 minuta, i zbog toga se neki broj težih alergijskih reakcija može završiti smrtnim ishodom.

Faze alergijske reakcije na ubod insekta:

1. Koprivnjača (urtikarija).
2. Otekline, mučnina, povraćanje i proliv.
3. Otežano i čujno disanje, sviranje u plućima, otežano gutanje i smetenost.
4. Pad pritiska, gubitak svijesti, povraćanje, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti.

Blago crvenilo, bol i otok su uobičajene reakcije. Ponekad otok traje i nekoliko dana i to spada u blago povećanu alergijsku reakciju. Međutim, ukoliko osjetite oticanje jezika, mučninu, otežano disanje ili zujanje u ušima – hitno se javite lekaru, kako bi se sprečio najozbiljniji oblik reakcije – povraćanje, pad pritiska i gubitak svijesti.

Rijetko se dešava da nakon prvog uboda insekta nastupi teška alergijska reakcija. Osoba postaje osjetljivija na alergen sa čestim ubodima insektima. Rizik od ozbiljnih komplikacija veći je kod ljudi koje su insekti češće ubadali.

Alergija na ubod pčele

Ubod pčele izaziva reakciju kod svih ljudi, pa je veoma važno znati koja je razlika između obične reakcije i alergije. Žaoka pčele ubodena u kožu ubrizgava otrov – alergen, a ubodeno mjesto postaje crveno i otekne. Kod alergije se ispoljavaju i drugi simptomi: koprivnjača, svrab, oticinje, otežano disanje.

Alergija na ubod ose

Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda iako su češće nakon 2-3 uzastopna uboda. Iako se ubod stršljena smatra jakim, ne mora da znači da je on uvijek i najopasniji. Za osjetljive osobe i ubod ose može biti fatalan.

Alergija na ubod komaraca kod djece

Djeca su posebno osetljiva na ubode komaraca, pa se kod njih često javljaju izraženiji otoci i crvenila. To su toksične reakcije. Naročito lako otiču očni kapci i mjesta gde se graniče koža i sluzokoža. Zbog jačeg svraba, djeca se češu stvarajući kraste koje se mogu i inficirati. Ukoliko je otok izražen ili ukoliko je došlo do većeg broja ujeda, preporučuje se davanje sirupa antihistaminika – koji će smanjiti svrab i otok. Obično je nekoliko dana terapije dovoljno da se dijete oporavi. Veoma je mala vjerovatnoća da će dijete imati burnu reakciju koja se prepoznaje po ubrzanom disanju, kašlju i malaksalosti

Šta preduzeti u slučaju alergijske reakcije?

Svrab i bol potrebno je odmah ublažiti hladnim oblogama ili ledom. Mjesto uboda insekta je potrebno detaljno pregledati kako bi se izvadila žaoka. To će ublažiti alergijsku reakciju. Nemojte češati i grebati mjesto uboda jer se crvenilo i otok mogu pogoršati.

Kod uboda pčele, pčelinju žaoku treba sljuštiti sa kože tupom stranom noža ili noktom. Nikako ne hvatati žaoku pincetom, jer će se tako istisnuti ostatak otrova u kožu. Mjesto ujeda oprati sapunom i vodom. Na povrijeđeno mjesto staviti hladan oblog od malo jabukovog sirćeta i dvije kapi eteričnog ulja lavande.

Svrab može ubažiti i uz pomoć sode bikarbone pomiješane sa vodom, kupkom od ovsa, jabukovim sirćetom, a otrov može smiriti sitno isjeckanim crnim lukom.

Kortikosteroidne kreme ili kreme za alergiju takođe pomažu za smirivanje svraba. Preporučuje se i korišćenje antihistaminika.

Ukoliko se jave simptomi alergijske rekcije u vidu osipa i crvenila po cijelom tijelu, praćeni vrtoglavicom, mučninom i glavoboljom – potrebna je hitna ljekarska pomoć. Alergijske reakcije na otrove insekata često imaju i odloženu, kasnu reakciju koja se može manifestovati i nakon 8 do 12 sati.

Najčešći ubodi insekata

Iako postoji milion vrsta insekata, samo neki od njih izazivaju alergijske reakcije kod ljudi. Uglavnom su to opno-krilci, pčele, ose, bumbari i stršljeni.

Ubodi pčele, ose, bumbara ili stršljena najčešći su tokom ljeta. Insekti koji grizu izazivaju manji bol, a jači otok i crvenilo, dok se kod uboda insekata javlja jači bol.

Najopsaniji ubodi insekata

Mjesta koja se smatraju najopasnijima za ujed insekta su područje glave, usana i vrat, jer mogu dovesti do oticanja i gušenja. Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u na proljeće. Ose i stršljeni imaju jači otrov i najviše ujedaju krajem ljeta i početkom jeseni.

Otrov mrava je najslabiji i reakcije su znatno rjeđe, ali rano ljeto se može smatrati za period kada je otrov mrava najjači.

Šta privlači insekte?

Najrizičnija grupa su osobe koje provode puno vremena u prirodi, na polju, na rijeci, svi oni koji su u čestom kontaktu sa insektima. Visoke temperature, slatko voće, sladoled, slatki napitci, odjeća jarkih boja, jaki mirisi sapuna, losiona, krema i parfema. Pčele i bumbari napadaju kada su uznemireni.

Prevencija

U prevenciji alergijske reakcije preporučuje se upotreba proizvoda koji se nanose lokalno na kožu i koji odbijaju insekte. Kod djece se ne preporučuje istovremena primjena losiona za zaštitnim faktorima i sprejeva protiv insekata kako bi se izbjegle alergijske reakcije na koži.

Izbjegavati mjesta na kojima se služe otvoreni sokovi, voće i brza hrana, kloniti se kanti za smeće. Nemojte ići bosi i nosite odjeću svijetle boje, dužih rukava.

Cink se pokazao kao učinkovit mineral u prevenciji alergijskih reakcija.

Najviše treba da budu obazrivi oni koji su već imali ubode, naročito oni koji su imali alergijske reakcije. Njima se preporučuje nošenje seta za samozaštitu, koji čini adrenalin, antihistaminik i kortikosteroid.

Liječenje bolesnika alergičnih na otrov insekata

Kao i kod drugih alergijskih bolesti, i alergija na ubode insekata se ne može trajno izliječiti. Ljekovi koje se koriste pri terapiji za ublažavanje simptoma (antihistaminici, adrenalin, kortikosteroidi) mogu pomoći u smirivanju reakcije. Jedina mjera koja se smatra terapijom i koja može uticati na prirodu bolesti je specifična imunoterapija SIT. Hiposenzibilizacija se sprovodi kod bolesnika koji su imali jaku imunološku reakciju 3. i 4. stupnja.

Pre toga se radi dijagnostika i utvrđivanje specifičnih IgE antitijela na otrove insekata. Ova terapija se sprovodi u specijalnim klinikama, uz pažljivi nadzor ljekara. Pacijentu se daje rastuća koncentracija alergena. Prema određenom protokolu, liječenje se sprovodi do postizanja “otpornosti” na otrov, uz kasnije “injekcije održavanja” tokom 3 godine. Taj oblik liječenja kod djece daje stoprocentnu zaštitu.

Savjeti osobama alergičnim na ubode insekata:

• Žaoku odmah uklonite sa mjesta uboda.
• Odmah stavite hladne obloge na mjesto ujeda.
• Lijekove (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid) uvijek nosite sa sobom.
• Izbjegavajte brze pokrete, mahanja rukama u cilju tjeranja insekata, jer su tada još agresivniji.
• Izbjegavajte jake mirise, jer oni privlače insekte.
• Izbjegavajte jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru (lubenice, breskve).
• Budite oprezni pri radu u vrtu, zaštitite otvorene djelove tijela dok radite u bašti ili voćnjaku.
• Nemojte hodati bosi po travi, jer pčele često borave u djetelini.
• Izbjegavajte široku i lepršavu odjeću jakih boja, jer se insekti mogu uvući pod odjeću.
• Slatke namirnice držite pokrivenima.
• Kante za smeće držite zatvorenima.
• Prozor u spavaćoj sobi držite zatvoren tokom dana ili se zaštitite mrežom protiv insekata.

Izvori: alergijaija.com