Za djecu žrtve vršnjačkog nasilja bilo bi dobro da postoji sistem psihološke podrške makar u okviru domova zdravlja, gdje bi se mogla uraditi dijagnostika i dijete moglo ići na tretmane jer ne može škola sve, smatra psihološkinja Ella Selak Bagarić iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

Ona je na obuci za stručne radnike o zaštiti i podršci djeci s iskustvom vršnjačkog nasilja, koja se danas i u utorak održava u Petrovcu, kazala da treba napraviti pritisak na nadležne sa svih strana da se obezbijedi ta vrsta podrške za djecu, a kao primjer je navela Polikliniku u kojoj radi koja je otvorena isključivo zahvaljujući pritisku na Ministarstvo zdravlja i pojedincima koji nijesu dozvoli da im se zatvore vrata.

Prema njenim riječima, treba troje ljudi da sjednu, naprave programe, traže rad u jednoj smjeni zdravstvene ustanove i onda država mora naći načina. Ne mora se, kako kaže, praviti veliki tim, dovoljno je da se ima psiholog i psihijatar.

Selak Bagarić smatra i da mora postojati barem jedna ambulanta u koju se mogu uputiti djeca žrtve vršnjačkog nasilja.

Kako kaže, u Polikliniku koja je jedna u Hrvatskoj, dolaze i djeca iz zemalja regiona, uključujući i Crnu Goru. Pojašnjava da Hrvatska ne bi imala Polikliniku da su stručnjaci čekali i da je struka otvori.

Stručnim radnicima je poručila da ne treba da ih zanima da li ima novca u sistemu za nadzore već da treba da se rukovde svojim

“Napisaću u svom nalazu da taj nadzor treba hitno jer sa strukom, svojom diplomom, svojim faksimilom stojim iza toga. Baš kao što kao sao stručni radnik svojim imenom odgovaram za grešku koju napravim jer ne stoji Poliklinika iza mog nalaza”, dodala je Selak Bagarić.

Ona kaže da uprava škole može biti bilo ko, ali da stručni radnici imaju svoju etiku i moraju da izguraju i da se priča ne smije zataškavati kad se napravi greška.

„Mi nismo tu da štitimo sistem već djecu“, kaže Selak Bagarić.

Smatra se ne može reći da se nasilje ne tiče škole jer se nije desilo u njoj.

„Škola koja kaže da kod nje nema nasilja ili laže ili nema dovoljno edukacije pa ne zna prepoznati“, rekla je Selak Bagarić.

Poručuje da razumjeti počinioca nasilja ne znači opravdati ga, a objašnjava ako ga osudimo onda to znači da za njega nema tretmana.

U Poklinici imaju pravilo da sa adolescentom razgovaraju onda kada oni to požele, i nakon radnog vremena. Kaže da kada joj se završi radno vrijeme ako dođe adolescent i traži razgovor sa njom ona dolazi na posao.

Obuka, čija je tema Zaštita i podrška djeci s iskustvom vršnjačkog nasilja, održava se u okviru projekta Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama,  koji sprovodi udruženje Roditelji, sa partnerima NVO Juventas, Unijom srednjoškolaca, Centrom za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete i uz finansijsku podršku EU i Ministarstva javne uprave.

Obuci prisustvuje oko 40 psihologa, pedagoga, socijalnih i prosvjetnih radnika iz nekoliko crnogorskih opština koji će se naredna dva dana uz pomoć Selak Bagarić edukovati o traumi vršnjačkog nasilja, razgovorima i intervencijama sa djecom koja u njemu učestvuju i njihovim tretmanom.

„Koalicija protiv vršnjačkog nasilja“ u crnogorskim školama projekat je koji se realizuje od marta 2018. godine, u okviru kojeg je planiran razvoj kapaciteta i odgovora u stvaranju zaštitnih mehanizama od vršnjačkog nasilja za učenike osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori.

Do sada je odrađena procjena institucionalnih mehanizama za prevenciju vršnjačkog nasilja i socijalnih servisa koji se nude učenicima, kroz istraživanja i analize, kao i istraživanje stavova učenika, nastavnika i roditelja o njihovoj percepciji, mišljenjima i stavovima o pojavi vršnjačkog nasilja, njegovim uzrocima i oblicima u kojima se javlja, kao i izvorima podrške i mehanizmima zaštite. Istraživanje je sprovedeno u 18 opština, od 1. oktobra do 16. novembra, 2018.godine, obuhvatilo je 75 osnovnih i 41 srednju školu u Crnoj Gori.

U toku je izrada Nacionalnog plana za prevenciju i djelovanje protiv vršnjačkog nasilja, a radiće se i na unaprijeđenju kvalitet opštih i lokalnih politika i socijalnih servisa za žrtve i počinioce vršnjačkog nasilja, kroz zajedničku koaliciju lokalnih uprava, škola, roditeljskih/ učeničkih udruženja, centara za socijalni rad i centara bezbjednosti u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Baru.

Oformljena je i Mreža za borbu protiv vršnjačkog nasilja u kojoj su organizacije koje se bave vršnjačkim nasiljem kroz svoje aktivnosti, a koje će u narednom periodu intenzivno sarađivati u cilju povećanja saradnje i odgovora na brojna pitanja koja se tiču djece koja učestvuju u vršnjačkom nasilja.

Projekat ima Savjetodavni odbor koji okuplja predstavnike ministarstava prosvjete, rada I socijalnog staranja, zdravlja, unutrašnjih poslova, Unije strukovnih udruženja prosvjetnih radnika i Unije direktora škola, Zavoda za školstvo i Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda i UNICEF-a, kako bi mogli direktno da doprinesu planiranju i prepozavanju adekvatnih koraka i ishoda u ovoj oblasti.