PIŠE: Prof. dr Jovan Vojinović, drjovan.biz
Adolescencija je izuzetno rizičan period u kome „iznenada“ može da dođe do naglog obolijevanja, do tada inače zdravih zuba, ili značajnog pogoršavanja umjerenog i kontrolisanog (prije svega sa plombama) zubnog kvara.
Nažalost, stanje oralnog zdravlja kod naših tinejdžera je značajno lošije u odnosu na vršnjake u evropskim zemljama, gdje u 12-oj godini preko 54 odsto djece ima sve zdrave zube, bez i jedne jedine plombe. U 15-oj godini stanje je još nepovoljnije. U starijim uzrastima stanje se još više pogoršava i broj djece bez karijesa se približava statističkoj grešci. Zdravlje desni je takođe veoma loše jer je zanemarljiv broj tinejdžera bez početnih zapaljenja desni.
Pubertet je veoma osjetljiv period razvoja, sa burnim promjenama u psihičkom i fizičkom stanju djeteta, što se odražava i na usnu duplja sa zubima. U ovom periodu, posle 12. godine, se završava smjena mliječnih zuba, mladi stalni zubi još nijesu potupuno sazreli, a i desni se nalaze u fazi formiranja oko zuba. Hormonalne promjene povećavaju osjetljivost desni na zubne naslage i dovode do promjena u sastavu pljuvačke.
Specifičnosti adolescencije su nekontrolisano ponašanje, koje može da se kreće od potpunog zapostavljanja lične higijene do pretjerivanja u njoj. Takođe se grubi kontrola nad ishranom, postoji sklonost pojačanog unosa gaziranih napitaka, slatikša, grickalica i druge kariogene hrane. Često je upražnjavanje loših navika, poput konzumiranja alkohola, aktivnog i pasivnog pušenja (u društvu vršnjaka) i nažalost psihoaktivnih supstanci. Sve to može da ima veoma nepovoljne posljedice po zdravlje zuba i desni.
Svemu tome treba dodati i uglavnom loše stanje mliječnih zuba iz perioda mješovite denticije i nepostojanje navika o pravilnoj i redovnoj njegi zuba.
I pretjerano, i posebno nepravilno pranje zuba, pogotovu ako je kombinovano sa čestim konzumiranjem sokova ili gaziranih i energetskih napitaka može da dovede do stvaranja klinastih defekata u predjelu vrata zuba.
Klinasta oštećenja zuba
Tinejdžeri kod nas su, na žalost, veoma česti konzumenti nezdrave i veoma kariogene hrane. Tu prednjače gazirani i energetski napici, grickalice i slatkiši. Peciva, a posebno slatka, i ostala brza hrana su najpopularnije užine i večernji obroci. S druge strane, zaštitna hrana nije baš omiljena.
Za period adolescencije su specifični, ne tako rijetki (po nekim statistikama i do 6 odsto mladih ima neki od oblika) poremećaji u ishrani kao posljedica nametnutih modnih trendova u vezi sa izgledom, poznatih pod nazivom anoreksija (izgladnjivanje) i bulimija (prežderavanje). U ekstremnim oblicima mogu da se završe sa smrtnim ishodom, ako se na vrijeme ne preduzme liječenje. Poremećaji ishrane dovode do nedostataka hranjivih materija, posebno pojedinih vitamina, ali i bjelančevina što obara imuni sistem. Zbog toga mogu da se javljaju pojačana osjetljivost zuba i nagla pojava karijesa, pojačano krvarenje desni čak i razvoj džepova, suva usta, ispucale usne i žvale, bolne i otečene pljuvačne žlijezde, zadah iz usta, bolovi u viličnim zglobovima. Kiselina iz želuca, prilikom povraćanja kod bulimije može da rastvara zubnu gleđi, dovodi do stvaranja nespecifičnih nekarioznih defekata, posebno u vratu zuba. Stomatolog može da bude često i prvi koji otkriva ova teška psihološka oboljenja.
Tinejdžeri, skloni ekstremima i u želji za lijepim i modernim izgledom, mogu da samostalno ili kod nestručnih osoba (kod nas je dozvoljeno čak i kozmetičarima da se time bave preduzimaju zahvate bijeljenja zuba, koji mogu da dovede do značajnih oštećenja i zuba i desni. Bijeljenje zuba se ne preporučuje u tome periodu, i zbog još ne formirane zubne gleđi potrebna je dodatna zaštita.
Veliki broj tinejdžera se podvrgava terapiji ispravljanja poremećenih odnosa zuba i vilica pomoću fiksnih ortodontskih aparata. Oni zahtijevaju posebnu dodatnu njegu i preventivu, jer u suprotnom mogu da se jave štetne reakcije na zubima i desnima.
Tinejdžeri ne priznaju autoritete i nametanje mišljenja, tako da klasične metode zdravstvenog vaspitanja u kome stomatolog „dijeli lekcije“ uglavnom nemaju efekta. Kritika i zastrašivanje može da djeluje sasvim suprotno. Potrebni su drugačiji pristupi u kome se tinejdžer navodi da sam dolazi do rješenja. Nove digitalne tehnologije i gedžeti, koje su sastavni dio njihovog života, treba maksimalno koristiti u zdravstvenom vaspitanju i motivaciji. Potrebni su i mnogo češći kontrolni pregledi, koje opet treba planirati u odnosu na lični rizik.
Pozitivni momenti za bolju njegu zuba mogu da budu želja za dokazivanjem posebno pred suprotnim polom i okupiranost sopstvenim izgledom. To je potrebno maksimalno podsticati u motivaciji kako od strane roditelja tako i stomatologa.
Plombiranje zuba ne zaustavlja širenje karijesa po drugim zubima!!! Preventivni režim jedino može da spriječi razvoj bolesti i bolne, ali i skupe stomatološke zahvate. Neliječene desni mogu da vode, kod manjeg broja jako rizičnih osoba, do progresivnog razaranja kosti i rasklaćivanja i gubitka zuba u kratkom periodu, zbog čega je veoma značajno rano otkrivanje i započinjanje liječenja.
Zbog toga je jako važno formirati zdrave navike prije puberteta, jer je kasnije to mnogo teže, ali ne i nemoguće. Za svako dijete princip održavanja zdravlja zuba i usta je uvijek isti, uz poštovanje određenih specifičnosti koje odgovaraju uzrastu, a to je:
- Određivanje ličnog rizika prema oboljenjima zuba;
- Individualne preventivne mjere prema riziku;
- Rano otkrivanje početnih stadijuma oboljenja na redovnim kontrolama;
- Minimalno invanzivno liječenje postojećih oboljenja;
- Učestalost kontrola na osnovu ličnog rizika.
Znaci koji upućuju na postojanje rizika za razvoj oboljenja zuba u pubertetu su:
1. Postojanje makar i jednog jedinog aktivnog karijesa (rupica na zubima) – nesumnjivo je visoki rizik.
2. Postojanje bijelih mrlja kao znakova početnog karijesa.
3. Postojanje plombi od ranijeg karijesa i kada su one u redu.
4. Ranije prisustvo karijesa na mliječnim zubima, posebno ako je postojao rani karijes (do 3 godine).
5. Krvarenje iz desni prilikom četkanja zuba, korišćenja konca ili blagog pritiska čačkalicom između zuba.
6. Često unošenje hrane (više od 5 puta dnevno) i to posebno kariogene između obroka.
7. Često konzumiranje gaziranih napitaka, ali i voćnih sokova.
8. Neredovno pranje zuba sa zubnom pastom sa fluorom (manje od 2 puta dnevno i to površno). Krvarenje iz desni je znak neredovnog ili nepravilnog pranja zuba.
9. Prisustvo zgusnutih zuba, ali i drugih nepravilnosti u rasporedu i položaju (ortodontske nepravilnosti).
10. Nošenje protezica za ispravljanje zuba, posebno fiksnih.
11. Hronična oboljenja poput šećerne bolesti, padavice, srčanih oboljenja, poremećaji imuniteta, psihička oboljenja i dr. pogotovu ako zahtijevaju uzimanje ljekova u dužem periodu.
12. Prisustvo vidljivog kamenca, zadaha iz usta i drugih znakova lošeg održavanja higijene i poremećene ravnoteže u ustima.
13. Smanjeno ili slabo lučenje pljuvačke – suva usta.
14. Ishrana pretežno bazirana na brzoj hrani, slatkišima i pecivu sa neredovnim unošenjem voća, povrća i mliječnih proizvoda.
15. Veliki broj oboljelih (ili plombiranih zuba), kao i prisustvo aktivnog oboljenja desni (parodontopatija) kod roditelja.
16. Da li dijete puši ili je izloženo pasivnom pušenju u porodici.
Nažalost i direktno aktivno pušenje je već u osnovnoj, a pogotovo u srednjoj školi veoma zastupljeno, a predstavlja veliki rizik za razvoj oboljenja zuba i pogotovo desni. Uzimanje droge je praćeno agresivnim oblicima karijesa i oboljenja desni.
Agresivni karijes kod uzimanja amfetamina
Prisustvo znakova rizika zahteva uključivanje djeteta u individualni preventivni program kada se sprovode dodatni pregledi i propisuju dodatne preventivne mjere i zakazuju češće kontrole (najduže na 3 mjeseca).
