Ministarstvo prosvjete u narednim godinama čeka najveći posao poput motivisanja i obuka kadra da svoj rad sa najmlađima postavi na drugačijim principima, najavio je ministar Damir Šehović koji kaže da moraju poslati poruku da nema mjesta u obrazovanju za onoga ko nije zainteresovan da pravilno iskoristi ogromnu moć koju ima u oblikovanju budućih ljudi, ali i da će napori onih koji to jesu, biti uvaženi i vrednovani.
On je za Portal Analitiku rekao da su, kada je riječ o reformi osnovnog i srednjeg obrazovanja, napravili precizan vremenski plan, uključujući izradu novih predmetnih programa, kako bi se mogli primjenjivati od septembra. Prema njegovom mišljenju, prevelika odlaganja dovela bi do gubljenja fokusa i energije, a time i umanjila rezultat.
Ministarstvo prosvjete započinje reformu obrazovanja na svim nivoima, i u toku su izmjene nastavnog plana, kao i svih obrazovnih zakona.
Šehović pojašnjava da reforma osnovnog obrazovanja podrazumijeva smanjenje fonda časova za deset odsto u osnovnim školama, uvođenje engleskog jezika od predškolskog uzrasta i od početka osnovne škole, uvođenje nastave na engleskom jeziku u pet odjeljenja, insistiranje na interaktivnom, a ne predavačkom tipu nastave. On kaže da je samo jedan cilj, a to je da imamo djecu koja promišljaju o gradivu, povezuju ga sa realnim okruženjem i imaju komunikacione sposobnosti 21 vijeka.
Ministarstvo prosvjete je sa zavodom za školstvo napravilo precizan vremenski plan u vezi sa reformom, uključujući izradu novih predmetnih programa, da bi mogli da se primjenjuju od septembra.
“To ne znači da smo bili ishitreni u odlukama ili nepromišljeni u potezima, već da smo, cijeneći činjenicu da su rezultati obrazovnih reformi vidljivi tek na duži rok, znali da bi prevelika odlaganja dovela do gubljenja fokusa i energije, a time i umanjila rezultat”, dodao je Šehović. “Ako novi koncept učenja ne uvedemo u krvotok sistema kroz nastavni kadar, njeni dometi će, jasno, biti ograničeni”.
Za ministra je to bio ključni problem i sa dosadašnjim reformama – gubljenje kontrole nad reformskim potezima onda kada se „raspu“ na lične percepcije hiljada poslenika obrazovnog sistema u vezi sa tim kako ih treba sprovesti.
Kvalitet nastave sada se provjerava kroz eksternu evaluaciju koju sprovodi Zavod za školstvo, ali i samo Ministarstvo može pokrenuti nadzor.
Ministar smatra da je vidno da nema zazor od toga da pokrene tu proceduru u svakom slučaju u kome postoji sumnja u kvalitet ili funkcionalnost određenog dijela sistema. Objašnjava da neće svaka kontrola rezultirati istim ishodom, ali da je njihov cilj da same kontrole počnu da budu prepoznate kao mehanizam koji se zaista koristi i koji nije formalnost.
Podsjeća da je Slovenija, kao jedna od zemalja koja se može pohvaliti odličnim PISA rezultatima, poslala jasnu poruku da je kvalitet obrazovnog programa od izuzetne važnosti, ali samo onda kada je sproveden kroz napredni predavački pristup.
“Obrazovanje kakvo smo do sada znali je u procesu transformacije na globalnom nivou. Ako tu činjenicu shvatimo tek nakon vremenske distance, i onda kada sve zemlje budu uveliko napravile otklon od predavačkog tipa nastave, mi smo zakasnili. Zato nas tek u godinama koje dolaze zapravo čeka najveći posao: motivisanje i obuka kadra da svoj rad sa najmlađima postavi na drugačijim principima. Moramo poslati poruku da nema mjesta u obrazovanju za onoga ko nije zainteresovan da pravilno iskoristi ogromnu moć koju ima u oblikovanju budućih ljudi, ali i da će napori onih koji to jesu, biti uvaženi i vrednovani”, poručuje ministar.
Najavljuje da će uz predviđena veća ulaganja države u nastavni kadar, uključujući rješavanje stambenih pitanja prosvjetnih radnika, sistem obrazovanja imati mehanizam više za podršku profesiji.
Te ciljeve Ministrstvo prosvete je sistemski podržalo i osnivanjem Fonda za kvalitet i talente, kojim će se stimulisati najbolji profesori i učenici, i podstaći ono što je zapravo ključ napretka obrazovnog sistema: motivacija. Formirano je i koordinaciono PISA tijelo koje će se baviti analizama postignuća na PISA testiranjima i izvođenjem preporuka.
Šehović naveo da je reforma srednjeg obrazovanja proistekla iz očiglednih problema u kreiranju kadra koji je makar djelimično osposobljen za tržište rada ili nastavak obrazovanja.
“U tom problemu nijesmo usamljeni, uzevši u obzir podatak da 40% poslodavaca u Evropi ne može da nađe radnu snagu sa odgovarajućim vještinama, te da Evropa planira da do 2020. godine uloži više od 30 milijardi eura u obrazovanje mladih i odraslih”, kazao je ministar.
Sve izmjene u reformi srednjeg obrazovanja imaju za cilj povećanje kvaliteta znanja svršenih srednjoškolaca. To će Ministarstvo prosvjete uraditi, kako najavljuje, između ostalog, kroz bolji nastavni proces koji u stručnim školama uključuje dobro organizovanu praktičnu nastavu, i putem jačanja statusa maturskog i stručnog ispita kao ozbiljne i zahtjevne stepenice koju treba preći prije prelaska na studije ili tržište rada.
Maturski i stručni ispit biće unaprijeđeni njihovom potpunom eksternom organizacijom, koja neće biti niti u jednom segmentu vezana za školu. Time u Ministarstvu smatraju da obezbjeđuju njihovu dodatnu objektivnost, ali i ujednačavanje kriterijuma za sve maturante u zemlji.
Uvođenjem novine da se gimnazija može osnivati kao opšta ili specijalistička, izašli su u susret prirodnoj potrebi gimnazijalaca da se prije odlaska na fakultet profilišu u određenim segmentima za koje cijene da imaju sklonosti, čime se automatski povećava i motivacija za učenje.
“Pojednostavljeno: obrazovni sistem koji počiva na prinipu jednakosti, pravednosti, i podsticanju razvoja ličnih sklonosti, imaće zadovoljnog građanina. A zadovoljno društvo ne čini niko drugi do ti zadovoljni građani”, pojašnjava ministar.
Kada je riječ o kadru koji izlazi iz srednjih stručnih škola, njihovo znanje i napredak se prate stalnim analizama socijalnih partnera i resornih institucija. Upravo ti podaci su Ministarstvo prosvjete i usmjerili na dva ključna problema koje ova reforma tretira – usklađenost obrazovnih profila sa tržištem rada i kvalitet praktičnih znanja onih koji se odluče za srednje stručne škole.
Ministarstvo prosvjete raspisalo je konkurs za dodjelu 110 stipendija za sve osnovce koji se odluče za neka od deficitarnih zanimanja u srednjim stručnim školama. Procijenili su da za rješavanje diskrepance između ponude i tražnje kadrova nije dovoljno ograničiti upise na određene obrazovne profile za kojima ne postoji potreba na tržištu, jer smo u krajnjem u obavezi da obezbijedimo određenu prohodnost ka smjerovima za koje se pokazuje interesovanje.
“Dakle, naš zadatak je da bolje usmjerimo samo interesovanje, na način što ćemo ga uskladiti i sa ličnim afinitetima i potencijalima djeteta, a ne, kako je to do sada bilo, pogrešnim načinom razmišljanja o prestižu određenog zanimanja”, rekao je Šehović.
Izvor: Portal Analitika
Nisam iz prosvetne struke,ali jesam roditelj tri djaka.Smanjujete fond casova,a ne smanjujete broj udzbenika.Pitate li se vi kako ce djeca da provode ostatak dana,zasto im ne obezbijedite uslove da mogu da borave u skoli,jer vecina roditelja mora da radi.Zasto nastava na engleskom jeziku,bez ako ne pripadamo engleskom govornom podrucju?Sto ne uce jos i francuski ili italijanski pa neka dijete odluci kasnije koji ce jezik prihvatiti.Dajte sansu dobrim predavacima da rade,u prosveti i zdravstvu jedne zemlje koja brine o svojoj buducnosti treba da rade najbolji.Cast nastavnicima kojima je stalo do djece i koji tu svoju brigu pokazuju,a ima i onih koji otaljaju posao i nije im stalo.Obrazovni sistem jedne zemlje treba da stvara pametne ljude koji misle svojom glavom,a ne vojske robota koji ce da ponavljaju ono sto je servirano
Broj udzbenika nije smanjen ali jeste obim gradiva u njima..engleski se uci kao obavezan jezik (a imaju izborne) jer je dominatan jezik za sporazumijevanje u Evropi i svijetu i oni koji su ucili npr ruski u problemu su kada dodju na odredjene fakultete gdje ga nema pa moraju da uce engleski (a nemoguce je za 30 studenata npr ponuditi 3 jezika)..e sad o tome ko i kako predaje (a tu rijec nikako ne smjeli koristiti jer se iskreno nadam da interaktivna nastava zazivjela u svakoj ucionici) ne bih..nadam se da ce reforme uticati i na svijest ali i obaveze prosvetnih radnika ali i da ce im omoguciti dostojanstveniji zivot. 😊
Ni u jednoj zemlji EU se ne insistira na učenju SAMO engleskog jezika od tako ranog uzrasta i kroz cijeli školski curriculum . Takvo nametanje i uslovljavanje ima uvijek kulturološku pa i političku pozadinu. Znači, formirali smo nekakve studijske programe i osnovali fakultete u svakom budžaku , pa zato što oni nisu u stanju da ” omoguće studentima učenje 3 jezika”, kako navodite, vi ćete da anglikanizujete cijelo društvo. Engleski, kao prvi jezik , je već prisutan u nastavi u školama u CG, ovo je van pameti i da je sreće imali bismo reakciju i drugih stručnih faktora iz oblasti jezika, po ovom pitanju.
Zavod za skolstvo inicirao je javnu raspravu do 2.juna. Na sajtu Zavoda vidjecete nacrte programa za sedam-osam predmeta. Sa ostalima se vec u startu kasni. Haoticna, nepotpuna i neblagovremena obavjestenja i Ministarstva i Zavoda su posebna prica. Takodje, posebna prica su dometi reforme koja se sprovodi, evo, desetak godina. Je li propala? Ko je odgovoran? Koliko je nasih para protraceno? Ukida se predmet Gradjansko vaspitanje, a izrade i dopune programa, seminari na nekoliko nivoa, dnevnice i edukacija u inostranstvu su odnijeli “brdo” novca. Mene interesuje KO je kriv i hoce li neko SNOSITI posljedice. Protracen je MOJ novac. Sigurno ga nisu urnisali nastavnici.
A to za Gradjansko je stvarno strasno. Ima ljudi koji gube potpune norme jer se ukinulo:( Kad vec ocete nastavu kao iz Engleskog, onda nam dajte takve knjige, prirucnike, gotove materijale, testove, pa kolege bukvalno imaju sve na dlanu samo da sprovedu u ucionici. I dako konacno neko pametniji uvede da se standardizuju i planovi te da budu prilagodjeni PISA testiranju i svim ostalim predvidjenim testiranjima. Kolege bi imale barem jednu poveliku brigu manje ( da li ce se planovi dopasti nadzornicima…) a ucenici bi znali da im se ne moze desiti da ne odgovore barem za dvojku na testovima…
Jos mi nesto nije jasno: Kako ja, kao roditelj osnovca, da detektujem nastavnika kojem je stalo do djece? Po cemu se prepoznaju nastavnici kojima nije stalo? Voljela bih da dobijem konkretan odgovor, bez demagoskih oblandi i prebacivanja krivice na nastavnike uopste.