Kašalj djeteta uvijek zabrinjava roditelje, naročito kada se zakašlje usred noći. Ali, znajte da kašalj često zvuči mnogo strašnije nego što zapravo jeste. Da biste dešifrovali dječji kašalj i odabrali efikasnu pomoć, pročitajte vodič koji je nastao na osnovu preporuka ljekara.

1. Vrsta kašlja:  Suv, dubok i atipičan, obično se javlja usred noći… Ovaj kašalj prati zvuk koji podsjeća na oglašavanje foke.

Ostali simptomi: Tipično za ovu vrstu kašlja jeste to da se sve odvija po utvrđenom ritmu. Tokom dana stanje se poboljšava, dok se noću znatno pogrošava. Dijete, takođe, može da ima blago povišenu temperaturu, a u težim slučajevima kašalj može da bude propraćen i pištavim zvukom svaki put kada dijete udiše vazduh (zvuk sličan onom koji nastaje nakon dužeg napada plača).

Šta treba da uradite? Sjedite sa djetetom oko pet minuta u kupatilu ispunjenom parom (vlaga će omogućiti spuštanje sluzi iz pluća i ublažiti kašalj). Pred spavanje presvucite dijete u toplu pidžamu (prije oblačenja držite je na radijatoru) i otvorite prozor u spavaćoj sobi (hladan i vlažan vazduh ublažava otoke sluzokože disajnih puteva). Ipak, ako se kašalj pogorša, ili dijete otežano diše, odmah pozovite ljekara. U tom slučaju, djetetu je vjerovatno potreban lijek za redukovanje upale. U suprotnom, kašalj će se povući nakon tri-četiri dana.

2. Vrsta kašlja: zreo kašalj, bez ubrzanog ili otežanog disanja i pratećih pištavih zvukova.

Ostali simptomi: kijanje, suzenje očiju, curenje sluzi iz nosića i blago povišena temperatura (ispod 38 stepeni C).

Šta treba da uradite? Čistite nosić svog djeteta što je češće moguće jer začepljen nosić i slivanje sluzi iz nosa u ždrijelo podstiču kašalj. Kod beba i male djece koja ne mogu sama da izduvaju nosić koristite kapi za nos i pumpicu (aspirator) za izvlačenje sluzi. Naravno, prije upotrebe bilo kojeg medikamenta posavjetujte se sa pedijatrom. Ukoliko ne dođe do poboljšanja (nosić je i dalje zapušen a kašalj ne prestaje) ni nakon deset dana, obratite se ljekaru. Uporni simptomi mogu da ukažu na sinusitis (bakterijsku infekciju sinusa koja se obično razvije iz obične prehlade) ili da budu znak alergije, astme i upale pluća.

3. Vrsta kašlja: Napadi suvog kašlja pri čemu dijete otežano diše u nastojanju da dođe do vazduha.

Ostali simptomi: Prije nego što se javi kašalj, dijete ispoljava blage simptome prehlade ali bez povišene telesne temperature. Kod beba, bolest može jače da se manifestuje, uz konstantno izlivanje sluzi iz nosića. Ovo stanje takođe može da dovede do pojave konvulzija, čak kratkotrajnog zaustavljanja disanja.

Šta treba da uradite: Pozovite ljekara ukoliko nakon nedjelju dana kašalj vašeg djeteta postane još intenzivniji. Bebe obično moraju da budu hospitalizovane zbog kontrole kašlja i oslobađanja sluzi iz grla. Bolest se liječi antibioticima, mada kašalj može da ostane prisutan nedjeljama, čak mjesecima.

4. Vrsta kašlja: Uporan kašalj koji se javlja uvijek nakon obroka i postaje intenzivniji kada je dijete u ležećem položaju.

Ostali simptomi: Povraćanje ili podrigivanje (i bljuckanje) prilikom gutanja hrane. Oboljele bebe prilično su uznemirene i plačljive, zbog čega se ponekad pogrešno smatra da pate od stomačnih grčeva. Starija djece otežano dišu, a često postaju i vrlo izbirljiva kada je hrana u pitanju.

Šta treba da uradite: Obratite se ljekaru ako se kašalj ne povuče nakon dvije nedjelje. U tom slučaju ljekar će vjerovatno savjetovati da držite bebu u uspravnom položaju, bar pola sata nakon obroka, kao i podgnete uzglavlje na njenom krevetiću. Medikamenti, koje može da prepiše samo ljekar, takođe će držati simptome refluksa pod kontrolom.

5. Vrsta kašlja: Hrapav, grleni kašalj, koji se javlja u jednakim intervalima, može da bude suv ili “zreo”.

Ostali simptomi: Dijete je malaksalo i žali se na bolove u grlu, na glavobolju, na bolove u mišićima nogu i ruku. Takođe, prateći simptomi mogu da budu posledica povišene temperature i mučnine.

Šta treba da uradite? Obratite se ljekaru ako tjelesna temperatura vašeg djeteta prelazi 38 stepeni C, ako ono uporno povraća, ima proliv ili odbija da jede i pije. Ljekar će preporučiti metode sprječavanja dehidratacije. U prvom redu – davanje dosta tečnosti djetetu. Takođe, da biste spriječili pojavu gripa, raspitajte se kod pedijatra o vakcinaciji. Eksperti posebno preporučuju vakcinisanje djece uzrasta od 6 do 23 mjeseca, jer su mališani u ovom uzrastu naročito podložni komplikacijama koje uzrokuje grip.

Izvor: Zelena učionica