PIŠE: Dr Milovan Jovanović, spec. ginekolog akušer, Dom zdravlja Podgorica

Glavni zadatak savremene perinatalne medicine je rađanje živog i zdravog potomstva. Tokom antenatalnih posjeta naročito je važno što ranije uočiti nepravilnosti toka trudnoće, koje mogu izazvati ugroženost ploda. Zato svaki prenatalni rizik valja ozbiljno analizirati i shodno tome sprovesti određene postupke da bi se spriječile teške posljedice za fetus.

Dostupnost neinvazivnih, isplativih i pouzdanih metoda za procjenu rizika i ranu dijagnozu je vrlo važan preduslov za racionalnu selekciju ciljne populacije za preventivne intervencije za sprečavanje gestacijskih bolesti i njihove posljedice. Ovom cilju su, uz prekoncepcijsko savjetovanje, najpogodniji laboratorijski testovi biohemijskih ispitivanja bioloških tečnosti majke. I dalje, ulogu od krucijalnog značaja ima ultrazvučna dijagnostika, koja uspješno otkriva patofiziološku pozadinu gotovo svake komplikacije u trudnoći.

Kada je u pitanju praćenje trudnoće, od samog početka pa do porođaja, današnja nastojanja idu u pravcu obraćanja izabranom ginekologu. On je tu u svakom trenutku, ma gdje vi bili, ukoliko vam je potreban savjet i eventualna pomoć. Zdravo potomstvo je naš zajednički prioritet.

Ishrana u trudnoći

Višak, kao i manjak kilograma mogu uticati na reprodukcijsku sposobnost. Pokušajte prije trudnoće ostvariti i zadržati približno idealnu težinu. Trudnoća nije vrijeme za držanje dijete.

Izbjegavajte masnu hranu i hranu bogatu ugljinim hidratima ili šećerom. Umjesto toga, uživajte u svježem voću i povrću, čija će biljna vlakna posebno pomoći pri zatvoru (opstipaciji), koji je čest problem u trudnoći usljed povećanog nivoa vrijednosti progesterona (miorelaksativno dejstvo), koji takođe može uzrokovati i problem sa urinarnim sistemom. Da biste sačuvali elastičnu kožu, dobru probavu kao i cirkulaciju, pazite na dovoljan unos tečnosti u trudnoći.

Vaše opšte dobro stanje olakšaće ne samo trudnoću, nego i porođaj. Iskoristite vrijeme prije začeća za sticanje određene fizičke kondicije.

Obzirom da je vaša beba potpuno upućena na vas i svu hranu prima kroz vaš krvotok, veoma je važno da se tokom trudnoće zdravo hranite. Ako ste i prije trudnoće zdravo i uravnoteženo jeli, u trudnoći nastupaju tek male promjene u ishrani. Dnevne potrebe u kalorijama rastu tek negdje iza 20. nedjelje trudnoće, i to za 200 – 300 kcal/dan. Daleko je važnije jesti dobro, nego puno. Izbjegavajte hranu bogatu mastima, šećerom i solima, koja ne sadrži važne prehrambene sastojke.

Preporučeno povećanje težine u normalnoj trudnoći iznosi 10 – 12 (15) kilograma. Manjak ili višak kilograma može sprječavati optimalni razvoj vaše bebe i otežati trudnoću kao i porođaj. Sve trudne žene ne dobijaju jednako i ravnomjerno na težini, nemojte se uplašiti ukoliko se vaš dobitak na težini razlikuje od onoga kod vaše prijateljice. Ponekad će zadržavanje tečnosti uzrokovati porast tjelesne težine, što može ometati rad bubrega, a u težim slučajevima izazvati poremećaj rada jetre, srca ili cirkulacije (preeklampsija, HELLP sindrom i sl.).

Tokom trudnoće uveliko se mijenja metabolizam ugljenih hidrata, prije svega usljed stvaranja i izlučivanja velikih količina već postojećih, (estradiol, estriol) kao i novonastalih hormona (hCG, hPL) posteljice. Da bi održavanje normalnog nivoa šećera u krvi uopšte funkcionisalo, gušterača (pankreas) mora tokom trudnoće stvarati insulin u većim količinima, jer je zajedničko svojstvo ovih hormona njihovo insulinsko antagonističko djelovanje! Ako je nivo insulina nedovoljan, povećava se vrijednost šećera u krvi, te govorimo o šećernoj bolesti (diabetesu) nastaloj u trudnoći – gestacijski diabetes. Značenje poremećene kontrole nivoa šećera u krvi tokom trudnoće je višestruko – rast djeteta je često brži, češce su anomalije razvoja, viši je broj prijevremenih porođaja, češće su komplikacije u trudnoći i porođaju. Češca je žutica, kao i smrtnost novorođenčadi. Majke su podložnije infekcijama, a trudnoća se češce završava carskim rezom.

U svakom slučaju preporučuje se izbjegavanje pušenja, kao i konzumacija alkohola, te uzimanje nepotrebnih ljekova, pogotovo u prvom trimestru. Ovo se posebno odnosi na hronične bolesti (epilepsija) gdje bi potencijalno štetne ljekove trebalo još prije začeća zamijeniti s manje štetnim ili neštetnim ljekovima. Među nepotrebne ljekove svakako ne spada vitamin folna kisjelina, koji se preporučuje već od trenutka pojave želje za trudnoćom. Folna kisjelina sprječava nastanak određenih anomalija, prije svega defekata neuralne cijevi embriona! Takođe je poželjna suplementacija nakon prvog trimestra.

Pušenje može biti razlog nastanka promjena na krvnim sudovima, odnosno resicama posteljice, koje će ograničavati dotok kiseonika djetetu. Ovo može uticati na rast nerođenog djeteta, ali i uzrokovati prijevremeni porođaj ili komplikacije prilikom porođaja. Iz istog razloga se preporučuje izbjegavati čak i pasivno pušenje ili boravak u zadimljenim prostorijama. Kod trudnica sa snažnom navikom pušenja češće se javljaju krvarenja u početku trudnoće, kao i spontani pobačaji. Često se kod ovih trudnica javlja poremećaj placentarnog krvotoka i smetnje u razvoju djeteta – prije svega zaostatak u rastu (težini) bebe, zbog čega su u prosjeku bebe trudnica koje puše manje i lakše. Trudnice koje puše obično ne dobijaju na težini onoliko koliko bi trebalo, što se smatra drugim razlogom (osim manjka kiseonika usljed pušenja) za zaostatak u rastu djeteta. Djeca čije su majke pušile u trudnoći (Raucherbabys) imaju dvostruko više smetnji sa disanjem po rođenju. Takođe je učestalija iznenadna smrt novorodenčeta (SIDS -sudden infant death syndrom). Trudnoća, porođaj i roditeljstvo duboko će uticati na vaše odnose u porodici, posebno s partnerom. Vrijeme prije začeć trebalo bi iskoristiti za razgovor s partnerom o promjenama koje slijede i izazovima koji se mogu pojaviti. Vrijeme je da se suočite s eventualnim suprotnim ili ambivalentnim osjećanjima: osjećajem dvoumice ili nesigurnosti. Stoga se, ukoliko ste konzument, blagovremeno odlučite za prestanak upotrebe psihoaktivnih supstanci.