PIŠE: Saša Milićević, pedijatar

Vjerovali ili ne, najrasprostranjenija bolest koja se javlja zimi je alergija na hladnoću, a ne grip i respiratorne infekcije, kako se inače misli. Čak 75 odsto ljudi starijih od 30 godina pati od ovog neprijatnog oboljenja koje prate svi karakteristični simptomi uobičajenih alergija. Ljekari, međutim, takvu reakciju organizma na niske temperature smatraju pseudoalergijskom.

Teški oblici alergije na hladnoću izazivaju pad krvnog pritiska, slabost, mučninu, otežano disanje, lupanje srca… Ovi simptomi mogu da traju čitavih 48 sati poslije boravka na hladnoći. Ispitivanja pokazuju da pacijent koji je alergičan na zimu pati od neke hronične infekcije, ima parazite u crevima ili neku bolest digestivnog trakta, poremećaje rada štitne žlijezde, žučnih puteva, jetre ili pankreasa. Ljekari, međutim, takvu reakciju organizma, na niske temperature smatraju pseudoalergijskom.

Kako prepoznati alergiju na hladnoću?
ZIMSKA KOPRIVNJAČA. Na koži se pojavljuju plikovi koji svrbe poput onih kad nas ožari kopriva.
ZIMSKI DERMATITIS. Koža se peruta i svrbi, pojavljuje se crvenilo, a u težim slučajevima i otoci.
ZIMSKI RINITIS. Kihanje i curenje nosa prestaju čim se nađete u toploj prostoriji.
KONJUKTIVITIS. Oči obilno suze i peku po mrazu.

Osim toga, nerijetko dolazi i do oticanja usana, ruku, jezika nedostatka daha, većeg broja otkucaja srca, nesvjestice i drhtavice.

Kada je napolju veoma niska temperatura, čak i kod potpuno zdravih ljudi javljaju se simptomi nalik onima koje daje alergija na hladnoću, ali s tom razlikom što se simptomi kod njih povlače za dvadesetak minuta. Osnovna procedura liječenja jeste jačanje sposobnosti organizma da se prilagođava različitim vremenskim uslovima. Efekat ovih procedura je analogan efektu specifične imunoterapije alergijskih bolesti, tokom kojih se pacijentu postepeno daju sve veće doze alergena na koje je osjetljiv. Postepeno povećanje ‘doze hladnoće’ pokazalo se kao djelotvorno terapijsko sredstvo. I najzad, vrijeme liječi sve, a posebno alergiju na hladnoću. Praksa je pokazala da i bez primjene lijekova bolest sama od sebe prolazi, za pet do sedam godina.

Pacijent koji pati od netolerancije na zimu može da osjeti blaže simptome alergije čak i kad popije čašu vode iz frižidera ili se istušira prehladnom vodom. U težim slučajevima alergija se javlja i ljeti, kad spolja uđemo u klimatizovanu prostoriju. Stručnjaci tvrde da se simptomi alergije prvi put javljaju kod ljudi starih između 25 i 30 godina, i to poslije neke infektivne bolesti ili nakon duže upotrebe antibiotika.

Da bi se tačno utvrdilo pati li neko od ovog oblika alergije, pulmolozi savjetuju da se uradi analiza na imunoglobulin E, koji je odgovoran za alergiju.

Izuvor: Pedijatrijska specijalistička ordinacija Dr Saša Milićević