Broj djece sa simptomima akutne respiratorne infekcije je povećan, što nije neuobičajeno za ovo doba godine kako kažu ljekari, s obzirom na hladnije vrijeme, velike temperaturne razlike noću, jer sve to direktno utiče na imunitet.

Prim. dr. mr Slobodan Vranješ, specijalista pedijatrije, magistar alergologije gostujući u Bojama jutra pojasnio je da su zatvoreni prostori glavni krivci brzog širenja infekcija.

“Prinuđeni smo da budemo u zatvorenom prostoru, djeca su u dnevnim boravcima, jaslicama, vrtićima, popodne u igraonicama, jer su onemogućena da provode dovoljno vremena u šetnji i na otvorenom prostoru. U zatvorenom prostoru je velika količina infektivnih agensa prvenstveno virusa. U prosjeku djeca imaju oko deset infekcija godišnje, ona koja koja posjećuju kolektive i češće, a odrasli od 3 do pet godišnje, najviše u jesenjem i zimskom periodu”, kaže Vranješ.

Prema njegovom mišljenju, najbolja prevencija je izbjegavanje zatvornih kolektiva, a ako se već u njima mora boraviti da budu redovno provjetravane prostorije i da se vazduh vlaži. On je objasnio, da u skandinavskim zemljama djeca u vrtićima spavaju u sred zime pored otvorenih prozora upravo zbog cirkulacije vazduha i provjetravanja.

Respiratornim infekcijama najviše su podložna mala djeca do dvije godine. Vranješ kaže da je njihov imunitet inače slab, zbog čega su jako osjetljiva. On je dodao da se imunitet “gradi” do 15 godine odnosno da tek tada dostiže vrhunac.

Repiratorne infekcije kod djece prvo izazivaju simptome prehlade, odnosno curenje nosa, temperaturu… a treći dan se dešava da djeca čujno teško dišu i da počinju da odbijaju hranu. Ako je riječ o malim bebama, onda dolazi i do opstrukcije malih disajnih puteva. Posebno su ugrožena djeca sa smanjenim imuniteom zbog nekih urođenih bolesti, kaže on.

Vranješ ukazuje da se za ove vrste infecije se ne daju antibioci, osim kod strogo određenih indikacija.

Roditelje je pozvao da ne daju djeci antibiotike ako nije laboratorijskim nalazima utvrđeno da je riječ o bakterijskog infekciji zbog mogućnosti da uslijed prekomjerne upotrebe postanu otporni na njih.

Tako navodi primjer prepisivanja i konzumiranja antibiotika kod upale grla koja je najčešće posljedica virusne infekcije bez obzira na visoku temperaturu.

“Kod djece do tri godine najčešći uzorci upale grla su virusi. Danas se rade brisevi, a postoje i brzi testovi za identifikaciju streptokoka koja je uzrok upale grla, i oni su gotovi za pet minuta”, dodao je Vranješ. Roditeljima poručuje i da ne vode dijete odmah ljekaru.

On dodaje i da je važno znati da bi i bakterijska upala grla, i kao i virusna prošla bez antibiotika, ali se oni daju zbog posljedica koje mogu nastati nakon upala, kao na primjer komplikacije na srcu.

Savjetuje roditeljima i da se ne plaše visoke temperature jer je to reakcija imunog sistema na virus, i da ako je dijete dobrog opšteg stanja i ona koja traje do pet dana može se tolerisati.

“Ako dijete ima visoku temperaturu i date mu antipiretik, ona će pasti, i ukoliko dijete živne, ne treba se sjekirati. Treba se zabrinuti ako je dijete nevoljno, malaksalo, blijedo…. Onda ga treba odmah voditi ljekaru”, naveo je Vranješ.

Objasnio je da je povišena temperatura odbrambeni mehanizam organizma, kojom se on bori protiv infekcije. Tvrdi da je dobro što temperature tijela raste, i savjetuje da se u momentima akutnih infekcija dijete ne forsira da jede već ga samo treba dobro hidrirati.

Vranješ je odgovarajući na pitanje zašto se stanje bolesnog djeteta pogoršava uveče, rekao da je u tom periodu dešavaju sve nedaće i zaboli uvo, i kašalj se pojačava, djeca teže dišu, a za sve to ima objašnjenje.

“U toko dana djeca se igraju, aktivna su. Ta aktivnost pokreće njihove disajne puteve, pa uspiju da isprazne nos što čini da se sekret ne nagomilava. Najveći udio u organizmu čini voda. Kada hodamo, šetamo, sjedimo, ta voda ide prema dolje. Kada dijete legne ta voda se raspoređuje simetrično po tijelu pa dolazi do otoka sluznice nosa, usta, grkljana… Takođe refleks gutanja slabi. I sekret ide u dušnik što tjera dijete da kašlje”, pojašnjava on.

Ne preporučuje upotrebu sirupa protiv kašlja, osim onih na biljnoj bazi, a sve od narodnih lijekova, kako navodi, dobrodošlo ukoliko se pokazalo da ne škodi djetetu. što se daje kod kašlja.