Ulaganje u školske računare i razrednu tehnologiju ne poboljšava rezultate učenika – zaključak je globalne studije koju je uradila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Direktor za edukaciju OECD-a Andreas Schleicher kaže da je školska tehnologija dala „previše lažne nade“.
Studija OECD-a istraživala je uticaj školske tehnologije na rezultate međunarodnih testova, poput PISA-e koji se polažu u više od 70 zemalja, i testova koji mjere digitalne vještine.
Izvještaj kaže da u obrazovnim sistemima koji su puno uložili u informacionu i komunikacionu tehnologiju nije došlo do „vidljivog napretka“ u rezultatima PISA testova za čitanje, matematiku ili nauku.
„Ako pogledate obrazovne sisteme s najboljim rezultatima, poput onih u istočnoj Aziji, ti sistemi su bili vrlo oprezni u korištenju tehnologije u svojim učionicama“, kaže Schleicher. “Učenici koji koriste tablete i personalne računare vrlo često, obično postižu lošije rezultate od onih koji ih koriste umjereno.“
Godišnja globalna potrošnja na edukacionu tehnologiju u školama procijenjena je na oko 24 milijarde eura.
Studija je pokazala i sljedeće:
– Učenici koji umjereno koriste računare u školi, npr. jednom ili dva puta sedmično, postižu „nešto bolje rezultate učenja“ od učenika koji ih rijetko upotrebljavaju.
– Rezultati ne pokazuju „nikakva značajnija poboljšanja“ u čitanju, matematici ili nauci u zemljama koje su puno uložile u informacionu tehnologiju.
– Obrazovni sistemu s najboljim rezultatima, poput onih u Južnoj Koreji i Šangaju u Kini, imaju niži procenat korištenja računara u školama.
– Singapur, uz samo umjeren stepen korištenja tehnologije u školi, ima najbolje rezultate u digitalnim vještinama.
Schleicher je kazao da je jedno od otkrića koje najviše razočaralo to da društveno-ekonomski jaz između učenika nije smanjen tehnologijom, nego je čak i porastao. On smatra da je obezbjeđianje uslova da sva djeca dobro savladaju čitanje i matematiku puno bolji način smanjenja pomenutog jaza od „pristupa hi-tech uređajima“.
Schleicher je dodao i da tehnologija u učionici može ometati učenike i rezultirati prepisivanjem gotovih domaćih zadaća s interneta.
Od sedam zemalja s najvišim stepenom korištenja interneta u školi, u tri zemlje došlo je do „značajnog pada“ u vještini čitanja – Australiji, Novom Zelandu i Švedskoj. Osim toga, još tri zemlje imale su rezultate koji su „stagnirali“ – Španija, Norveška i Danska.
Zemlje i gradovi s najnižom upotrebom interneta u školi – Južna Koreja, Šangaj, Hong Kong i Japan – postigli su najbolje rezultate na međunarodnim testovima.
Schleicher kaže da rezultati studije ne bi trebalo da budu izgovor za nekorištenje tehnologije, nego podsticaj da se traži uspješniji pristup. Naveo je primjer digitalnih udžbenika koji mogu biti ažurirani, kao dokaz da online tehnologija može biti bolja od tradicionalnih metoda.
Izvor: Školski portal
