Foto: Duško Miljanić/UNICEF
Porodični zakon Crne Gore biće promijenjen, i osim što dodatno štititi prava djeteta kako kažu njegovi predlagači, detaljnije precizira dio koji se odnosi na fizičko kažnjavanje od strane roditelja ili bilo kojih drugih lica koja dolaze u kontakt sa djetetom. Predlog zakona je definisano da dijete ne smije biti podvrgnuto tjelesnom kažnjavanju ili bilo kom drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju, a roditelji su dužni da ga od svega navedenog zaštite dijete.
Važeći Porodični zakon sadrži odredbu kojom je propisano da roditelji ne smiju podvrgavati dijete ponižavajućim postupcima i kaznama koje vrijeđaju ljudsko dostojanstvo djeteta i dužni su da dijete štite od takvih postupaka drugih lica. Aktuelnim Zakonom je predviđeno i da se roditelj lišava roditeljskog prava ako ga zloupotrebljava ili grubo zanemaruje dužnosti, a zloupotreba je, između ostalog, ako roditelj fizički, seksualno ili emocionalno zlostavlja dijete.
Iz Radne grupe koja je radila na izmjenama Zakona je pojašnjeno da je dokazano da fizičko kažnjavanje djece predstavlja povredu prava djece na poštovanje njihovog fizičkog integriteta, ljudskog dostojanstva i jednaku zaštitu pred zakonom, da u mnogim slučajevima može da ugrozi dječija prava na obrazovanje, razvoj, zdravlje, pa čak i njihovo pravo na život, da može ozbiljno da naudi djeci u fizičkom i psihičkom smislu, da uči djecu da je nasilje prihvatljiva i odgovarajuća strategija za razrešavanje sukoba, da nije djelotvorno kao sredstvo disciplinovanja.
Prava djeteta, novim izmejnama, biće drugačije regulisana i u brakorazvodnim parnicama, jer, kako je rečeno na juče održanom okruglom stolu, procesno-pravni položaj djeteta u sudskim postupcima nije do sada tretiran na adekvatan način. Ministar pravde Zpran Pažin je istakao da praksa pokazuje da su djeca u brakorazvodnim parnicama bila žrtve sukobljavanja svojih roditelja.
„Ponudili smo rješenje za taj problem, a to je uvođenje osobe za psihološku, socijalnu, kao i pravnu podršku djeci u situaciji kada suprotstavljeni interesi roditelja idu na štetu djece. Važno je uvesti i stručne službe u sudove, jer ponekad ne raspolažu stručnim znanjem kad je potrebno ocijeniti šta je to najbolji interes djeteta“, kazao je Pažin.
Izmijenjenim tekstom je predviđeno da, recimo, dijete koje je napunilo 10 godina može izraziti mišljenje neposredno pred sudom, u prisustvu lica za podršku, odnosno lica koje samoizabere, ako lice za podršku nije postavljeno.
Komentarišući ove odredbe Maja Raičević iz Centra za zaštitu žena je istakla da su korisne, ali se plaši da u Crnoj Gori nema dovoljno edukovanog kadra za takav servis.
Primjedbe na adresu Ministarstva pravde stigle su i iz Akcije za ljudska prava i Sigurne ženske kuće. Oni su se pitali zašto izmjenama zakona nije riješeno formiranje alimentacionog fonda iz kojeg bi se isplaćivala alimentacija koju, kako su istakli, ne plaća 80 odsto roditelja.
„Spremni smo da pokrenemo neku peticiju i poguramo tu stvar“, kazala je izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević.
Miroslava Ivanović iz Udruženja mladih sa hendikepom ukazala je nadležnima da je Nacrt porodičnog zakona diskriminatorski prema osobama sa invaliditetom. Ona je navela da se osobe sa invaliditetom diskriminišu najčešće zbog intelektualnog invaliditeta.
Sve ove kritike nevladinih organizacija, kako je kazala Nevena Petrušić, konsultantkinja UNICEF-a i članica radne grupe za izmjene Porodičnog zakona, imaće u vidu, ali je navela da zakon ne može sve da riješi.
„U mnogim oblastima nije problem zakon, nego njegova primjena. Državu najmanje košta da promijeni zakon“, istakla je Petrušić.
Iz Ministarstva pravde su naveli da izmjene zakona ne podrazumijevaju koncepcijske promjene tog akta, te da će rad na novom porodičnom zakonu najvjerovatnije početi 2017. godine.
Porodični zakon, pored ostalog, reguliše i odnose u vanbračnoj zajednici. Određeno je da je vanbračna zajednica zajednica života muškarca i žene koja traje najmanje tri godine odnosno kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, i da je izjednačena sa bračnom zajednicom u pogledu prava na međusobno izdržavanje i drugih imovinskopravnih odnosa. Aktuelnim Porodičnim zakonom nije određena dužina trajanja zajednice života muškarca i žene, niti drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se ista smatrala vanbračnom zajednicom, što ostavlja prostor za različito tumačenje prilikom odlučivanjima o zahtjevima vanbračnih drugova, pojasnili su predlagači.
Biće promijenjena i definicija porodice prema kojoj je ona životna zajednica bračnih ili vanbračnih drugova, djece i drugih srodnika koji imaju međusobna prava i obaveze, jer porodica nije samo životna zajednica u kojoj se nužno njeguju i podižu djeca. Da bi se eliminisala nota paternalizma koja je najvidljivija, kako kažu predlagači, u sadašnjem pravilu kojim je propisana dužnost djece da se prema roditeljima “odnose sa poštovanjem” taj član koji se odnosi na međusobna prava i dužnosti roditelja i djece je izbrisan. Ubuduće će biti navedeno da su svi članovi porodice dužni su da se uzajamno poštuju i pomažu jedni drugima, a apostrofirana je zajednička odgovornost roditelja da štite prava, interese i dobrobit djeteta.
Da bi se obezbijedile što veće garancije za primjenu principa najboljeg interesa djeteta u sudskim i upravnim postupcima u kojima se odlučuje o pravima djeteta, izmjenema Zakona je izričito je propisana dužnost suda odnosno organa uprave da prilikom donošenja odluke koja se tiče djeteta uzme u obzir sve оkоlnosti i opravdane interese svih učesnika i vodi računa da odluka koju donosi u najvećoj mjeri doprinosi ostvarivanju najboljeg interesa djeteta. Propisana je i dužnost suda odnosno organa uprave da u odluci navede sve okolnosti u kojima se dijete nalazi, elemente koji su bili relevantni za procjenu najboljih interesa djeteta, sadržaj svakog elementa i način na koji je sagledan njihov međusobni odnos, kao i procjenu mogućeg pozitivnog i negativnog uticaja odluke na dijete.
Prateći promjene u bračnim i porodičnim odnosima i imajući u vidu savremene trendove izmijenjen je krug subjekata koji se mogu javiti kao usvojioci, piše u oblazloženju izmena Zakona. I dalje je porodica sa dva roditelja preferirani oblik porodice, bračne ili vanbračne, s tim što se predlaže da se kao usvojilac može javiti i vanbračni partner roditelja djeteta koje se usvaja ako sa roditeljem djeteta živi u vanbračnoj zajednici, kao i da izuzetno, a ako za to postoje naročito opravdani razlozi i ako je to u najboljem interesu djeteta usvojilac može biti i pojedinac/pojedinka. U takvom slučaju dozvolu za usvojenje daje ministar nadležan za poslove rada i socijalnog staranja.
Izvor: Portal Roditelji/Pobjeda
