’’Kako je beba? Budi li se tokom noći?’’ – u ovim pitanjima će se pronaći roditelji koji imaju malu djecu. ’’Normalno’’ noćno spavanje bez buđenja je sveti gral roditeljstva. Možda je ćerka vaših prijatelja počela da spava tokom noći od šeste sedmice života, ali za većinu porodica to je samo san.

Ovo je tema o kojoj se vjerovatno najviše priča na forumima i roditeljskim portalima, a postoji i čitava grana izdavaštva zasnovana na ideji da sa adekvatnim treningom bebe mogu i treba da spavaju više.

BuzzFeed News se obratio dvojici vodećih stručnjaka iz ove oblasti kako bi saznao zašto se bebe bude tokom noći – i kako to, u stvari, može imati dobru stranu.

Pedijatar i profesor na Univerzitetu  u Bristolu Peter Fleming i Darcia F. Narvaez, profesorica psihologije na Univerzitetu Notre Dame, tvrde da postoji biološki razlog zašto vaša beba ne spava cijelu noć i kažu da od toga ne treba praviti problem.

Zašto se dijete probudilo? Jednostavo je trebalo…

Fleming tvrdi da je za bebe prirodno da se noću često bude.

“Ljudska djeca nisu programirana da spavaju dugo jer to ustvari i nije ni dobro za njih. Nema nikakvih dokaza da dijete koje spava urednije, kvalitetnije se razvija” kazao je Fleming dodajući da je prirodnije da se djeca bude nego da spavaju cijelu noći. On tvrdi da je razmišljanje da dijete mora spavati bez buđenja zastrjelo.

Ni odrasli ne spavaju cijelu noć,  zašto to onda očekujemo od bebe?

Darcia F. Narvaez smatra da je jedan od glavnih zabluda roditelja da je normalno da svi spavamo osam sati. Naime, danas je uobičajeno spavati oko osam sati jer tokom dana većina ljudi radi pa smo uspostavili takav ritam.

’’Ni odrasli ne spavaju, a da se ne bude tokom noći, već samo zaboravljaju da su se rutinski budili,’’ kaže ona. ’’Mi pokušavamo da naše vrijeme za spavanje sve strpamo u 8 sati, jer radimo u toku dana, ali to nije normalno, ukoliko se pogleda unzad na istoriju čovječanstva.’’

Bebe se rađaju na ranijem stupnju razvoja za razliku od životinja. Za odrastanje im treba više vremena

’’Bebe se rađaju od 9 do 18 mjeseci ranije u poređenju sa bebama drugih bića,’’ kaže Narvaez. ’’Druge životinje su sposobne da odmah hodaju i počnu da jedu—mi to ne možemo. Izgledamo kao fetusi kada se rodimo.

’’To znači da morate svojoj bebi pružiti neophodnu i stalnu njegu kako bi bila mirna, sve dok se moždani sistem ne razvije, jer je bebin mozak koliko četvrtina mozga odraslih, a takođe ni drugi sistemi nijesu dostigli pun razvoj. Tako da je ovo vrijeme kada bebe zahtijevaju dobru majčinu njegu—poput ’’spoljašnje materice’’ ili gnijezda. Mi to nazivamo utočište ili gnijezdo koje je evoluiralo.’’

Djeca imaju puno kraći ciklus sna nego odrasli

Odrasli prolaze 90-minutni ciklus spavanja i dolaze do tačke buđenja ili se čak i probude, a onda se opet vraćaju snu, kazao je  Fleming.

’’Mi smo skloni tome da spavamo dva ili tri sata u toku noći prije nego što postanemo svjesni da smo se probudili i ponovo zaspali. Bebe imaju 60-minutni ciklus sna. To znači da je za bebe normalno da se, s vremena na vrijeme, uznemire i probude ali, za razliku od odraslih, bebama je teško da same ponovo zaspu”, dodao je on.

Da bi bebe bile mirne, potrebno im je prisustvo roditelja. Ako su ostavljene da plaču nivo stresa im se ozbiljno podiže.

Studija iz 2011. je otkrila da će bebe naučiti da prestanu sa plakanjem ako ih ostavljate da se isplaču kroz trening ’’vježbama spavanja’’ ili ’’kontrolisanim plakanjem’’. Ta ista studija je pokazala da je ova metoda smanjivala stres kod roditelja, ali je njegov nivo kod beba je rastao.

“Ono što ste naučili bebu je da se ne isplati da signalizira. Bebino tijelo prolazi kroz ciklus: Na početku joj je ugodno, a onda počinje da osjeća povećanje hormona stresa. Tada roditelj treba biti tu da smiri svoju bebu, što će je naučiti da odgovor svog tijela na stres održava na umjerenom nivou.” Ako nijeste pored vaše bebe, sistem anksioznosti će proraditi’’—bori se ili bježi, moraš požuriti, umrijećeš ovdje ako im ne skreneš pažnju. Ako ovaj sistem ne djeluje, zaćiće u parasimaptički sistem što može dovesti do toga da se ne može pomjeriti sa mjesta ili do nesvjestice. To je ekstremna reakcija, ali priroda je tako udesila kako čovjek ne bi potrošio svu svoju energiju i umro’’”, pojasnjava Naravaez .

Bebe spavaju preko dana i bude se noću kako bi bile sigurne da će dobiti pažnju

‘Tipično, bebe vole da spavaju tokom dana, a od 18 do ponoći je vrijeme kada žele da budu budne. Zapravo, biološki je to velika prednost, jer će imati više pažnje svojih roditelja u to doba dana nego u toku bilo kojeg drugod dijela, jer ima manje ometanja. S biološkog gledišta ono što dijete radi je sasvim normalno i razumno”, kazao je Fleming.

Bebe ne treba da budu odvojene od svojih roditelja, u odvojenoj sobi ili u posebnom krevetu.

Ako se vratimo na istoriju evolucije čovjeka,’’ kaže Fleming, vidjećemo da je beba provodila svo svoje vrijeme u bliskom i stalnom kontaktu sa majkom koja je nosila sa sobom svuda.

’’Radio sam mnogo u Africi i u raznim drugim mjestima gdje majke svuda sa sobom nose svoje bebe. Bebe spavaju kada treba da spavaju i bude se kada treba da se probude, ali su konstantno sa majkama i to olakšava dojenje. Ako je beba stalno sa majkom, ne javlja se ideja da beba treba da spava duže. U mnogim djelovima svijeta i kod većine beba, to je i dalje slučaj’, navodi on.

Fleming kaže da postoji dokaz za veći rizik od iznenadnog sindroma smrti kod beba koje su smještene same u odvojenim sobama.

Bebe koje se bude više puta u toku noći se, zapravo, imaju viši stepen inteligencije i bolje mentalno zdravlje

Prema Flemingu postoji veza između ’’veoma visokog stepena razvojnog i intelektualnog dostignuća i nespavanja tokom noći,’’dok Narvaez kaže da djeca kod koje je ostvaren visok stepen bliskosti sa roditeljima i kojima su potrebe zadovoljene imaju ’’ viši nivo empatije i bolje vladanje sobom, snažniju savjest, ali i kognitivne sposobnosti i manji rizik od depresije’’.

Evo zašto je zajedničko spavanje tako popularna tehnika u cijelom svijetu: Bebe žude za blizinom svojih roditelja i uznemire se kada nijesu sa njima.

Fleming tvrdi da je zajedničko spavanje majke i bebe veoma česta pojava, mnogo češća nego što neki ljudi misle.

’’Glupost je misliti da je spavanje zajedno sa vašom bebom na bilo koji način pogrešno, abnormalno ili čudno,’’ kaže on. ’’Većina ljudi u svijetu bi ovakvo mišljenje smatrala bizarnim – 90% beba na ovom svijetu spava na takav način svake noći i to je pravilo već više od pola miliona godina evolucije čovjeka.’’

Fleming priznaje da mnogi roditelji zbog posla nijesu u mogućnosti da stalno budu sa svojom djecom, ali dodaje da mogu pronaći kompromis tako što će se truditi da budu u što bliskijem odnosu sa njima kada su zajedno.

Bebe su prirodno tako “naštelovane” da očekuju od roditelja da im zadovolji sve potrebe tokom noći, da im budu blizu.

’’Čovjek treba da zapamti da se društvo mijenja brže od biologije. Biološki obrazac kome je trebalo pola milona godina da se razvije ne može se iznenada ignorisati ili okrenuti. Posebno kada ovakva praksa ne donosi prednosti’, zaključuje Fleming.

Prevela: Bojana Rajković