Veliki broj, uglavnom, samohranih majki u Crnoj Gori ima problem oko dobijanja alimentacije što pokazuje i podatak da je u toku prošle godine samo u Osnovnim sudu u Podgorici bilo 50 krivičnih postupaka zbog ovog djela, od kojih je riješeno 33.

Pred Osnovim sudom u Podgorici od početka godine vodi se 14 krivičnih postupaka zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja od kojih nijedan još nije okončan.

Portparol suda Ivana Becić kaže za portal CDM da nesavjesni očevi vješto izbjegavaju svoje obaveze i često ne poštuju sudske odluke o izdržavanju djece, a ako to i učine mjesečno ne izdvajaju ni približno onu sumu koju su dužni da uplate. Zbog toga majke moraju da rade i po 12 sati dnevno da bi izdržavale djecu.

Iz Centra za ženska prava navode da je od 29 žena, koje su se od početka godine obratile ovoj nevladinoj organizaciji za pomoć, polovina imala problem oko naplate nadoknade za izdržavanje djece.

“Imamo slučaj gdje majka troje djece vodi postupak protiv bivšeg supruga punih sedam godina, a da on za sve to vrijeme uspješno izbjegava obaveze, praktično izigrava pravosudni sistem i najbezobzirnije krši prava sopstvene djece, koja žive u veoma teškim materijalnim uslovima. Pritom se ne radi o materijalno ugroženoj osobi. S druge strane, majka radi i po 12 sati dnevno da bi djeci stvorila kakve takve uslove za život”, kazala je direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.

Prema njenim riječima, neefikasnost postupaka za naplatu alimentacije jedan je od čestih uzroka siromaštva samohranih roditelja i djece.

Dužina sudskog postupka troškovi, nepovjerenje u pozitivan ishod na sudu osnovni su razlozi zbog kojih žene često odustaju od krivičnog gonjenja bivših muževa.

“To se dešava i u slučaju kada dužnik obeća da će uplatiti, pa to samo djelimično ispoštuje, pa stranka ide logikom da je bolje i to nego ništa, jer odlazak dužnika u zatvor, ako i dođe do takve presude, ne rješava problem. Ako znamo da je postupak za izdržavanje djece samo jedan od postupaka koji prate razvod braka koji je sam po sebi stresan, onda ne iznenađuje odustajanje od jedne u nizu mučnih procedura. U ovim slučajevima je pomoć dobrog i vještog advokata izuzetno važna”, objašnjava Raičević.

U tom dijelu Centar za ženska prava nastoji da pomogne samohranim majkama koje ipak odluče da se pred sudom izbore za svoja prava. Kroz saradnju sa ovom NVO, Advokatska komora Crne Gore ženama pruža besplatnu pravnu pomoć.

Sud se, donoseći odluku o izdržavanju djece, prije svega rukovodi interesom djeteta.

“Prilikom odlučivanja o visini doprinosa za izdržavanje djece sud ima u vidu materijalne prilike oba roditelja, stvarne mogućnosti za sticanje zarade, stambenu situaciju u kojoj isti žive, uzrast i potrebe djeteta”, kazala je advokat Ivana Jončić.

Porodičnim zakonom je regulisano da visina izdržavanja ne može po pravilu biti niža od 15 odsto niti veća od 50 odsto redovnih mjesečnih primanja lica koje je obavezno da uplaćuje alimentaciju.

Prema sudskoj praksi u Crnoj Gori najčešće određen iznos alimentacije je od 25 do 30 odsto od redovnih mjesečnih primanja.

“Ukoliko roditelj koji je dužan da daje izdržavanje ostvaruje redovna mjesečna primanja sud će, na zahtjev izdržavanog lica, odrediti buduće iznose davanja u procentu od njegovih redovnih primanja”, objašnjava Jončić.

Međutim, u većini slučajeva ta primanja su na nivou, ili ispod prosječne zarade u Crnoj Gori. To, kako ističe Maja Raičević iz Centra za ženska prava, nije dovoljno da se pokriju osnovne potrebe djeteta.

“Visina izdržavanja treba da omogući najmanje takav nivo životnog standarda za dijete kakav uživa roditelj koji je dužan da daje izdržavanje. Međutim, to često nije slučaj, jer smo u praksi imali i primjera da roditelji, čija mjesečna primanja iznose više hiljada eura, ne daju čak ni minimum koji zakon propisuje”, prenosi iskustva Raičević.

Prebacivanje imovine na drugog, bježanje od suda, prikazivanje manjeg iznosa primanja od stvarnih samo su neki od načina koje neodgovorni roditelji primjenjuju da bi izbjegli plaćanje alimentacije. Raičević ističe da muževi nekad ne uplaćuju iznos koji sud odredi, računajući da neće biti adekvatno sankcionisani.

“Interesantan je slučaj naše klijentkinje koja je od jedne ustanove u Crnoj Gori tražila tačan iznos primanja supruga koji ne daje izdržavanje, a gdje su upravljački organi stali na stranu roditelja-dužnika, omogućivši mu da prikrije pravi iznos primanja i saučestvujući na taj način u kršenju zakona i dječijih prava. Ni inspekcija rada u ovom slučaju nije uspjela da evidentira stvarni iznos zarade tog roditelja”, prenosi ona.

U slučajevima kada roditelj ne plaća alimentaciju iako je na osnovu sudske odluke obavezan to da čini, organ starateljstva preduzima mjere da se djetetu obezbijedi privremeno izdržavanje dok roditelj ne počne da izvršava svoju obavezu.

“Organ starateljstva preduzeće ove mjere na zahtjev drugog roditelja a nekada i po službenoj dužnosti”, objašnjava advokat Ivana Jončić.

Ukoliko se roditelj koji je obavezan da daje izdržavanje uporno oglušava o ovu obavezu, prava djeteta na izdržavanje mogu se ostvariti kroz izvršni postupak.

Za nepoštovanje sudske odluke, u ovakvim slučajevima, slijedi novčana ili kazna zatvora do jedne godine. Ako su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi može se izreći i uslovna osuda pri čemu to lice sud može obavezati da izmiri dospjele obaveze i da uredno daje izdržavanje. Ukoliko nastupe teške posljedice za izdržavano lice učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Izdržavanje djece je zakonska, ali prije svega moralna obaveza roditelja. Kako nakon razvoda neki roditelji zaborave na brigu o djetetu, potrebno je pronaći način da zakonski okvir garantuje plaćanje alimentacije.