Udruženje Roditelji završava danas obilježavanje Nacionalne sedmice promocije dojenja, u okviru koje je ovoj temi na portalu Roditelji.me posvetilo dodatnu pažnju i organizovalo tribinu na temu Počnimo ispravno.

Nacionalna nedjelja promocije dojenja je svoje mjesto u kalendaru crnogorskih manifestacija i događaja zauzela u četrdesetoj nedelji u godini, tako da je ove godine obilježavamo od 1. do 7. oktobra.

Majka tromjesečne bebe Aleksandra Vujisić,  pedijatar Vjera Janković, pedijatar-neonatolog u Kliničkom centru Milorada Nešović, glavna sestra Jedinice za novorođenčad Klinike za akušerstvo KCCG Milica Dukić govorile su o prvoj sedmici života bebe i dojenja. Složile su se da postoje problemi u komunikaciji između majki i medicinskog osoblja konkretno u Kliničkom centru, i da se na njima mora i može raditi kako bi prva stepenica ka uspješnom dojenju bila preskočena.

Sestra Milica saoštila je da je od juna Glavna sestra i da je preuzela na sebe sve u vezi promocije dojenja, kojem ć se ubuduće posvećivati sve više pažnje. Njen posao je, između ostalog, da majkama objašnjava o dojenju ono što ljekari ne stignu i na tu temu sa njima detaljnije razgovara i pomaže im.

„Moj zadatak je da što više vremena provodim sa majkom i pomažem u dojenju. Dok koleginice u boksu rade oko beba ja pričam sa majkama. Govorim svakoj majci iste stvari – šta da očekuje od dojenja, kada nadolazi mlijeko, šta znači stimulacija…“, pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, u sobama na Klinici za ginekologiju i akušerstvo se uglavnom smjeste četiri žene, a ako su, na primjer, od njih dvije višerotke, kojima inače ranije nadolazi mlijeko, takva slika na majku prvorotku može odmah negativno da utiče jer će pomisliti – ja nemam mlijeka.

Sestra Milica kaže da apsolutno nema nikakvih problema sa majkama, i očekuje da će udruženje Roditelji i portal Roditelji.me kontaktrati žene koje su posljednja dva, tri mjeseca bile na odjeljenju nakon porođaja i primijetile značajne promjene na bolje kada je dojenje u pitanju.

„Vidjećemo jesmo li uspjeli, a ovo je tek početak“, navela je ona  i pozvala pacijentkinje da imaju razumijevanje za medicinske radnike jer Klinički centar ima veliki broj beba ali i ne dovoljno sestara.

Doktorka Nešović je govoreći o dohranivanju u bolnici, navela da puno majki  smatra da je ono veliki problem za uspostavljanje podoja. Prema njenim riječima, dohrana novorođenčeta se sprovodi strogo prema indikacijama i uvijek poslije podoja, nikada prije, a nije dugotrajan proces već samo privremen.

Na pitanje da u Kliničkom centu majka može da izabere i traži od medicinskog osoblja da njena beba ne bude dohranjivana doktorka Nešović je kazala da je to moguće.

„Nama je čak vrlo drago kada majka kaže da ne želi dohranu i da ona misli da ima dovoljno mlijeka“, rekla je ona.

Majka Aleksandra je negirala da je mogla da bira da njeno dijete bude dohranjivano, kada je u julu bila u Kliničkom centru. Ona ne isključuje mogućnost da je bila malo više emotivna u toj prvoj sedmici nakon porođaja ali ipak misli da to nije bio jedini razlog zašto ima ružno sjećanje kada je od sestre dobila odgovor da beba mora da dobija dohranu jer ona nema mlijeka.

„Sam pristup negdje nije bio dobar. Vjerovatno sestra nije imala vremena, ali ni strpljenja da mi kaže da je to sasvim normalan proces. Moram vam reći da mi je to izuzetno teško palo kada mi je sestra rekla da će morati da mi dohranjuju bebu je ja nemam mlijeka. Nije mi rekla da će trebati vremena da mlijeko krene već da ga nema“, saopštila je ona.

Doktorka Nešović je objasnila da sve bebe uglavnom gube na težini nakon rođenja, i da je  fizološki gubitak kod beba pet do sedam, maksimum deset odsto, kao i da postoje jasni koraci koji se odnose na praćenje težine. Majke mogu često vidjeti na peleni bebe oznaku TT, što znači da ljekari prate tjelesnu težinu. Oni na taj način sinaliziraju kada je gubitak između sedam i deset odsto. Ako uslijeci gubitak od sedam do deset odsto, počinje dohranjivanje bebe, ali se ona i dalje šalje na podoj, nakon čega dobija flašicu.

„Ako se gubitak nastavi, i pređe deset odsto zadržimo bebu jer ona ne zna da kaže da li joj nešto fali. Moramo da joj pomognemo. Bitno nam je kako beba uzima brok, a mirniji smo ako je gubitak tjelesne težine samo zbog toga što majka nema mlijeka“,dodala je Nešović.

Ona je ukazala na važnost pripreme za dojenje već u toku trudnoće, a ne samo u porodilištu i to praćenjem od strane ginekologa, motivisanjem majke da istraje u tom procesu i saznanjem o prednostima dojenja i njegovom značaju. Priprema majki za dojenje, kako je navela, trebalo bi da počne već u  u drugom trimestru trudnoće pregledom dojki i uočavanjem eventualnih problema.

Nešović je objašnjavajući proces nakon porođaja u Kliničkom centru rekla da njihovo porodilište nije koncipirano po principu Baby friendly, i da nakon porođaja majke ostaju u sali dva sata, a onda ih potom premješaju na odjeljenje akušerstva. Ukoliko proces adaptacije novorođenčeta teče uredno, nakon smještanja majke, počinje prvi podoj.

„Od njega ne treba očekivati previše. Prvi podoj je prvi kontakt bebe i majke, koji čine pokušavanje stavljanja bebe na dojku i zauzimanje pravilnog položaja koji je veoma značajan. U porodilištu treba ovladati tehnikom dojenja, a podoj se nastavlja kod kuće uz pomoć patronažne sestre“, dodala je ona.

Doktorka Vjera Janković je ocijenila da kada majka kaže da nije dovoljno dojila dijete jer nema mlijeka, iza toga se obično krije nešto drugo, a sigurno ne to da zaista nije imala mlijeka. Prema njenom mišljenju, nastupio je neki problem koji majka nije znala da prevaziđe, nije htjela, nije bila dovoljno uporna, nije bila dovoljno motivisana i nije imala veliku podršku okoline.

„Nije znala šta da radi – dijete plače, ajde da samo riješimo taj trenutni problem da smirimo dijete, a dohrana je pristupačna, može se kupiti u samoposluzi i eto rješenja pa se lako odustaje. Često se zapitam što su radile majke prije 100 ili 200 godina kada nije bilo adaptiranih formula i zamjena nego je bilo prirodno da doje svoju djecu i tada se ti problemi nijesu toliko primjećivali“, rekla je Janković .

Ona je preporučila majkama da eventualni problem u dojenju rješavaju sa svojom bebom i u prvih nekoliko dana dok su u porodilištu uz pomoć medicinskog osoblja, a da se ograde od savjeta baba, tetaka, strina i okoline ako su tipa: „Dodaj mu, vidiš da je gladan“. Takvi savjeti, tvrdi doktorka Janković, najčešće izazivaju nedoumice, strah i lako se zbog njih odustaje.

Ona savjetuje majkama da što prije potraže pomoć, prvo u porodilištu, ali i od majki koje su uspješno dojile.