PIŠE: dr Lidija Perunović. spec. ortopedije vilica, stomatološka ordinacija, Perunović
Kada se govori o ortopediji vilica,u svakodnevnoj praksi češče korišćen termin ortodoncija , misli se na granu nauke i umjetnosti u stomatologiji koja se bavi nepravilnostima razvoja i položaja vilica i zuba koje mogu uticati na oralno zdravlje, kao i na funkcionalnu i estetsku dobrobit pojedinca.
Šta je razlog sto danas veliki broj djece ima potrebu za nekom vrstom ortodontske terapije? Da li je to stvarna potreba ili stvar pomodarstva, česti su komentari roditelja. Da li možemo i kako, prevenirati nastanak nepravilnosti zagrizaja i položaja zuba? Da li možda kao roditelji negdje griješimo , a da toga nijesmo svjesni.
U ovom i nekim narednim tekstovima pokušaćemo da odgovorima na ova i mnoga druga pitanja.
Istina je da danas veliki broj djece ima neku od ortodontskih nepravilnosti, mada ne možemo ni zanemariti činjenicu da su etetski prohtjevi savremenog čovjeka na mnogo višem nivou nego što je to bio slučaj koju deceniju unazad. Sam napredak ortopedije vilica kao jedne od disciplina stomatologije, kombinacija ortodoncije i ortognate hirurgije i primjena visoko sofisticiranih tehnologija za izradu pojedinih elemenata koji se koriste u terapiji, danas riješavaju probleme koji su nekada bili nerješivi.
Etiologija (uzroci) ortodontskih nepravilnosti su mnogobrojni i vrlo često su rezultat više udruženih faktora. Naslijeđe je jedan od najćešćih faktora čija je izražajnost vrlo često mnogostruko pojačana nekim činiocem na koji smo mi kao roditelji mogli da utičemo.
To su prije svega
• način ishrane ;
• nepravilna funkcija;
• loše navike;
• prerani gubitak mliječnih zuba.
Prevancija ortodontskih nepravilnosti u periodu odojčeta i malog djeteta:
Namjerno ćemo preskočiti prevenciju u periodu trudnoće, jer se ona odnosi na isti predloženi higijensko-dijetetski režim, predložen od strane ginekologa. Rađanjem djeteta najznačajniji uticaj na pravilan rast i razvoj ima način ishrane. O važnosti dojenja, govorićemo iz jednog drugačijeg ugla. Ovo će biti još jedan razlog ZA, zašto bi današnja žena, kojih je sve manje, (ako postoji mogućnost) dojila svoje dijete.
Nećemo govoriti o imunološkoj i hranjivoj ulozi majčinog mlijeka, već o samom aktu dojenja. Pokreti donje vilice dok je dijete “na grudima”majke zahtijevaju mnogostruko veću akciju mišića i poseban način isturanja donje vilice, čime je sama priroda obezbijedila vježbu za pravilan rast donje vilice i njeno postavljanje u odgovarajući odnos sa gornjom. Zašto je potreban taj dodatni rast? Beba na rođenju izgleda kao da nema bradu, a za to se opet priroda pobrinula, da bi glavica lakse prosla kroz porođajne puteve.
Ovo zaostajanje u rastu donje vilice, utiče na odnos gornjih i donjih zuba, kao i na sam mekotkivni profil vašeg dijeteta (lice je iskošeno unazad).
Kada majka nije u mogućnosti da doji svoje dijete, ono što može učiniti je pravilan izbor cucle i odgovarajući položaj djeteta pri hranjenu. Ortodoncija kao nauka predlaže anatomske silikonske cucle, koje imitiraju oblik bradavice.
Dijete ne smije biti položeno u ležeći položaj, (pri čemu mlijeko teče silom zemljine teže), već ono mora aktivirati svoje mišiće, a to se postiže ispravljanjem djeteta i postavljanjem bočice u horizontalan položaj. Zbog same funkcije mišića i otvor na cucli ne smije biti prevelik.
U ovom periodu treba takođe preventivno djelovati na rahitis, što se postiže davanjem AD kapi i izlaganjem djetata sunčevim zracima. Karakteristične su manifestacuje ovog oboljenja na kostima vilica i samih zuba.
Laganim nicanjem mliječnih zubića, reflex sisanja postepeno prelazi u reflex žvakanja, pa bi dijete sa pojavom mliječnih kutnjaka (između 12-og i 18-og mjeseca) trebalo početi i da žvaće. To se postiže davanjem čvršće pripremljene hrane. Samo žvakanje takođe utiče na ostvarivanje pravilnog međuvilicnog odnosa, a i preventivno utiče na nastanak karijesa.
