Uzroci mastitisa

U osnovi, sve što sprječava neometani protok mlijeka ili čini majku podložnu bolestima može dovesti do zapušenja kanala i mastitisa. Majka se može suočiti sa jednim ili više uzročnika u bilo kom periodu dojenja:

• Propušteni podoj ili dojenje u nejednakim intervalima. Kada bebe počnu da spavaju cijelu noć, majčine dojke se mogu prepuniti, vodeći do uvećavanja, zapušenih kanala i mastitisa. Kada starija beba sisa jedne noći, a prespava sljedeću, majčine dojke su stimulisane na proizvodnju mlijeka i zatim se prepune, što može dovesti do problema. Isto tako, ukoliko je majka prezauzeta pa propušta podoje ili ne pušta da podoj traje dovoljno dugo, može osjetiti prepunjenost i uvećanje dojki što može dovesti do problema sa protokom mlijeka.
• Preuska odeća. Preuzak grudnjak ili odjeća koja pritiska grudi može zaustaviti protok mlijeka. Veličina dojenačkih grudnjaka treba pažljivo da se odabere. Majka bi trebalo da se nagne naprijed dok oblači grudnjak kako bi cijela dojka stala u korpicu. Nijedan dio dojke ne smije da bude presječen ivicom grudnjaka. Ovo je posebno važno kada su u pitanju grudnjaci sa žicom. (Gubala i Berg, 1988). Ostali predmeti koji mogu onemogućiti protok mlijeka su preteške torbe ili torbe za pelene, nosiljke za bebe, ulošci za grudnjake i uski kupaći kostimi.
• Pritisak na dojku. Bilo koja aktivnost koja na neki način vrši pritisak na dojku može ograničiti protok mlijeka. Ako majka spava na stomaku ili ako beba spava na majčinom stomaku, to isto tako može prestavljati pritisak na tkivo dojke.
• Korišćenje vještačkih bradavica i varalica. Upotreba varalice i bočica za dohranjivanje mogu poremetiti način na koji beba sisa. Štitnici za bradavice takođe mogu uticati na protok mlijeka kroz dojku i dovesti do rizika od zapušenja kanala i mastitisa.
• Nagli prekid dojenja takođe može dovesti do mastitisa. Kada se količina mijleka u dojkama postepeno smanjuje, kao kod postepenog ukidanja dojenja, dojke se prilagode. Međutim, kada se dojenje značajno smanji u kratkom vremenskom roku, majka može osjetiti prepunjenost dojki.
• Slab imunitet. Ako je majka anemična, pod stresom i umorna, ili ako ne jede dobro, njen imunitet slabi. Dok se ovi problemi ne srede, majka mora posebno voditi računa da su podoji pravilno raspoređeni kako ne bi dovela sebi u rizik od zapušenja mlječnih kanala i mastitisa. Takođe, upotreba cigareta može smanjiti ženin imunitet i usporiti refleks otpuštanja mlijeka (Minćin, 1991).
• Rast zuba kod bebe. Kada je bebi dug podoj neugodan zbog bola koji osjeća pri sisanju, previše mlijeka se zadržava u majčinim dojkama i tada bi majka trebalo da ručno ili pomoću pumpice izmlaza mlijeko.
• Nepravilan položaj ili nepravilno prihvatanje dojke. Kada beba nije pravilno postavljena na dojku ili ako nije u mogućnosti da efikasno vuče, protok mlijeka je smanjen; kao posledica toga mogu se javiti zapušeni kanali ili mastitis. U nekim slučajevima nepravilnog položaja ili sisanja, majčine bradavice postaju bolne i naprsle. Bolne bradavice mogu dovesti do toga da majka izbjegava podoj na bolnoj dojci.
• Deformiteti dojke. Bilo koja hirurška intervencija na dojci (biopsija, smanjenje ili uvećanje dojki, otklanjanje ciste ili tumora, i ožiljačno tkivo nastalo kao rezultat intervencije) nose rizik od pojave zapušenih kanala i infekcije. Žene sa fibrocističnim dojkama takođe su podložne riziku. Stare povrede, kao što je jako ugnječenje (u slučaju udara volana u automobilskim nesrećama) ili ožiljci od apcesa mogu prouzrokovati probleme. (Gubala i Berg, 1988). U veoma rijetkim slučajevima kada se zapušenja kanala ili mastitis uvijek javljaju u istom području na dojci, majka može izabrati da doji isključivo iz druge dojke.
• Neuspješno čišćenje zapušenog kanala. Svaki put kada žena ima zapušenje koje nije očišćeno li se previše sporo apsorbuje u okolno tkivo, pod rizikom je da dobije mastitis.
• Gljivična infekcija. Gljivična infekcija kod majke ili sor u bebinim ustima mogu dovesti do zapaljenja dojke i mogućeg mastitisa. Žena koja tretira mastitis antibioticima i ne primijeti poboljšanje u roku od 24 satabi trebalo da se obrati doktoru i zatraži da se uradi kultura mlijeka i pregledaju bebina usta zbog moguće gljivične infekcije.
• Posao. Žene zaposlene van doma moraju biti svjesne upozoravajućih znakova mastitisa, posebo u periodu povratka na posao i prilagođavanja potrebama posla i materinstva. Odvojene od beba, moraju redovno da se izmlazaju kako bi izbjegle prepunjenost dojki, zapušenje kanala i mogući mastitis. Pored toga, majke koje rade moraju da naprave prostora u svome danu za odgovarajući odmor i brigu o sebi kao i o svojim bebama.
• Ostale aktivnosti koje mogu ograničiti protok mlijeka su: pretjerano vježbanje mišića ruku, preskakanje konopca, grabljenje lišća, čišćenje snijega. Ove aktivnosti obično ne predstavljaju problem za majke koje doje, ali se kod žena kod kojih se mastitis ponavljao ne preporučuju.

Mastitis koji se ponavlja

Mastitis koji se ponavlja može predstavljati udarac za ženino iskustvo u dojenju. Dok se veoma posvećene majke mogu boriti sa mnogim napadima mastitisa bez straha od neuspjeha, pokušaji dojenja dok su im dojke bolne ili dok su slabe i bolesne od mastitisa mnoge žene dovode do prispitivanja odluke da doje. Uz to, one majke čije mlijeko ima slan ukus zbog visokog sadržaja soli tokom mastitisa mogu se osećati frustrirano dok pokušavaju da održe interes bebe za dojku dovoljno dugo da bi dojka ponovo bila mekana i pritisak u dojkama smanjen.

Neke žene sa hroničnim mastitisom su uspješno liječene sa dugotrajnom antibiotskom profilaksom. Nakon uobičajene doze antibiotika da bi se izliječila trenutna infekcija ove žene su tretirane sa malom dozom antibiotika koji se uzimaju jednom dnevno dva ili tri mjeseca kako bi se spriječile ponovljene epizode mastitisa. (Hofman i Aurbak, 1986; Kantli, 1988).

Izvor: La Leche League, međunarodna neprofitna organizacija posvećena obezbjeđivanju edukacije, informisanosti, podrške i ohrabrivanja ženama koje žele da doje – http://www.llli.org

Prevela Mama Ana, www.mamenakafepauzi.blogspot.com

Pages: 1 2