PIŠE: Dr Ivana Joksimović, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje
Prateći svjetske trendove u napretku nauke i tehnologije koji zahtijevaju brži tempo života i rada, a ujedno ostavljaju manje vremena za planiranje ishrane, često dolazi do zamjene zdravog, hranjivog obroka brzom, manje kvalitetnom hranom. Ono što karakteriše brzu hranu je visoka kalorijska vrijednost, a veoma nizak sadržaj kvalitetnih hranjivih materija.
Upravo zbog tog nedostatka hranjivih materija brza hrana se nikako ne uklapa u preporuke za zdravu ishranu. Sva brza hrana uglavnom sadrži veliki broj raznih dodataka – aditiva, koji joj daju primamljiv ukus i miris, sve u cilju privlačenja većeg broja kupaca.Veoma važna stvar je i to što visoke temperature predstavljaju rizik za razvoj patogenih mikroorganizama u brzoj hrani. Rizik su i razni dodaci glavnom jelu npr. majonez i slično, koji su idealna podlogu za razvoj bakterija ako se hrana ne čuva na propisan način.
Uvođenje HACCP sistema i u objektima gdje se prodaje brza hrana, zahtijeva značajne izmjene u odnosu na postojeće stanje, što će vjerovatno smanjiti broj takvih objekata, a povećati bezbjednost hrane.
Brza hrana je uglavnom masna. Zbog toga što sadrži dosta masti ona ima i veliku kalorijsku vrijednost i to joj i daje osjećaj sitosti. Prženje na ulju koje se rijetko mijenja je svakako štetno i treba izbjegavati jela koja se spremaju sa velikom količinom ulja ili masti. Ulje za prženje treba koristiti jednokratno jer svaka sljedeća termička obrada mu povećava kancerogenost.
Aditivi su supstance koje se namjerno dodaju hrani u cilju poboljšanja njenog izgleda, ukusa, mirisa, boje, održivosti i konzistencije tj. radi popravke organoleptičkih svojstava namirnica i obezbjeđenja od kvarenja. Aditivi se namjerno dodaju hrani i kao takvi moraju biti detaljno ispitani da bi mogli da se koriste bez opasnosti po zdravlje konzumenata.
Namirnicama se mogu dodavati u proizvodnji i prometu aditivi koji su dozvoljeni propisima o kvalitetu aditiva i propisima o kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti namirnica.
U skladu sa važećim propisima, aditivi se mogu koristiti ako su na pozitivnoj listi, ako su u dozvoljenim koncentracijama, ako su odgovarajućeg kvaliteta i u cilju očuvanja hranljivih vrijednosti i poboljšanja organoleptičkih osobina.
Zabranjena je upotreba aditiva u cilju prikrivanja neispravnih sirovina i loših tehnoloških postupaka – ne smije da mijenja prirodu, sastav i kvalitet namirnice.
Danas se prehrambena industrija ne može zamisliti bez upotrebe aditiva. Ima ih u voćnim proizvodima, pecivima, mesnim proizvodima, raznim napicima i sl. U brzoj hrani se mogu naći razni dodaci koji, ako se unose u velikim količinama duži vremenski period mogu štetno djelovati na organizam. Sve mesne prerađevine sadrže neke dodatke koji se moraju koristiti da bi se očuvao kvalitet proizvoda, ali naglašavam da iako je količina aditiva dozvoljena u određenom proizvodu, mora se voditi računa o količini hrane koja se konzumira.
Zdravstveno – sanitarna inspekcija u okviru svoje nadležnosti sistematski kontroliše namirnice u prometu kao i ispitivanje sanitarno-higijenskih uslova u objektima koji posluju sa hranom.Velika je odgovornost ljudi koji posluju sa hranom jer nesavjesnim rukovanjem mogu ugroziti zdravlje velikog broja ljudi.
Mladi često koriste brzu hranu iz razloga što im je ona lako dostupna, odmah je pored škole i zbog aditiva, gladno dijete će joj teško odoljeti. Ali upoznajući se sa zdravim stilovima života i sticanjem zdravih navika može se dosta uticati na izbor dječije užine.
Preporučujem da se razne grickalice zamjene nekim voćem koje se sigurno može smjestiti u đačku torbu. To je svakako i sigurniji i zdraviji izbor.
Dosta je mladih koji zbog problema sa gojaznošću dolaze u Savjetovalište za pravilnu ishranu Instituta za javno zdravlje gdje dobijaju uputstva o pravilnoj ishrani. Nemaju samo mladi taj problem, nije zanemarljiv ni broj odraslih koji imaju problem sa gojaznošću.
Pravilna ishrana podrazumijeva redovnu, raznovrsnu, izbalansiranu ishranu koja će zadovoljiti energetske potrebe. Osnovu takve ishrane treba da čine žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, svježe voće i povrće. To su neke univerzalne preporuke, a svaki pojedinačni problem potrudicemo se da riješimo u Savjetovalištu za pravilnu ishranu.
