PIŠE: dr Vjera Janković, PZU Doktorica Mica
Kod predškolskog djeteta se s vremena na vrijeme izoluju bakterije u nosu. Nekad je to stafilokok, nekad moraksela kataralis. Dijete često ima zapušen nos, slinavi, ali je bez temperature, veselo je i dobrog apetita.
Da li je postrebno liječiti dijete od ovih bakterija?
Ovo je dilema koja često muči roditelje a i ljekare, a odgovor je jednostavan: NE TREBA liječiti bakterije u nosu kod zdravog djeteta. Naprotiv. U nosu žive bakterije kojima je tamo mjesto. Stručno se nazivaju saprofiti, a u brisu se vide kao fiziološka flora. Zapavo nos je prva barijera prema spoljašnoj sredini i ne može biti sterilan. Ponekad djeca prljavim rukama čačkaju svoj nosić, zato je jasno da bakterije iz djetetove okoline preko ruku veoma lako dospijevaju u nos.
Otkud različite bakterije istovremeno kod istog djeteta?
Kada bakterije spolja stignu u nos, nailaze na povoljnu podlogu, pogotovo ako je dijete već slinavo. Sluz koja curka iz nosa je odlična podloga za razmnožavanja bakterija, pa je bris nosa često pozitivan. Još ako dijete ide u vrtić spektar bakterija je širok, pa nije rijetkost da se kod jednog djeteta nađu različite bakterije.
Da li su bakterije u nosu uzrok čestog i produženog „slinjenja“ kod djece?
NISU – kod ogromne većine djece. Dijete, naročito predškolsko, slini prije svega zbog virusa koji vole da se uvale u nosić. To su respiratorni virusi, kojih ima skoro 200 tipova. Oni lako prelaze sa djeteta na dijete, pa skoro sva djeca u vrtiću šmrckaju. Bakterije nisu razlog curenja nosa već se najčešće radi o istovremenom prisustvu virusa (koji je uzrok sekrecije -curenja iz nosa) i bakterije koja je stigla spolja.
Da li žuto-zeleni sekret iz nosa zahtijeva antibiotsku terapiju?
Apsolutna zabluda, ovakav sekret nije razlog za antibiotsku terapiju. Ima virusa koji utiču na stvaranje žućkasto-zelenog sekreta, a i saprofitne bakterije, dakle one koje žive u nosu rade to isto. I kad bi se dao antibitik problem se ne bi riješio jer se te bakterije nalaze u površinskom dijelu sluznice, a do njih antibiotik veoma teško stiže. Zbog toga se često dešava da djeca koja su ispila antibiotik – poslije par sedmica ponovo imaju iste bakterije u nosu. U stvari, one su se samo pritajile, pa ponovo aktivirale (što naravno ne znači da ponovo treba dati antibiotik).
Ima li smisla „gurati“ djeci antibiotsku mast ili antibiotske kapi u nos?
Ova terapija je odavno napuštena zbog toga što se pokazalo da je neefikasna i rezultati su privremeni. Takođe može da izazove i alergijske reakcije u nosu.
Šta onda da se radi sa bakterijama u nosu?
Kao što rekosmo, radi se o bakterijama koje nisu opasne pa djeci koja nemaju visoku temperaturu i ne kašlju, a imaju bakterije u nosu, ne treba davati ništa i ne treba ih liječiti antibiotskim sirupom.
Kada ima potrebe za antibiotskim sirupom?
Ako dijete ima glavobolju, povišenu temperaturu, nadražajno kašlje, a iz nosa mu curi gnojav sekret, radi se najvjerovatnije o zapaljenju sinusa i tada pedijatar najčešće uključi antibiotik.
