Pitanje od Ive: Moja curica ima 5 godina. Od kada znam za nju obožavala je da se igra dlačicama pa čak i da ih jede. Od svoje druge godine ona gricka i noktice. To je tako izraženo kod nje. Stalno to radi, kada je god u prilici, posebno dok gleda tv, ili odmara. Sada međutim imamo neke veće probleme. Valjda kako je odrasla, tako više ne traga za dlacicama po kuci i drugima, već čupa svoje i njima se igra. To traje već duže vremena, tako da joj se kosica na mjestu gdje joj je najlakše da čupka prorijedila. Od kako joj skrećem pažnju da to ne radi, ona je počela da gricka usnice i jezik.
Ono što kao majka mogu reći, da je bila izložena stresu prilikom rođenja sestrice prije dvije i po godine. Tada je iskazivala ogromnu ljubomoru, sada više ne, pa se plašim da možda nesto ne ‘kupi’ u sebi. Inače, sve moguće joj je pruženo. Od onog najvažnijeg – ljubavi i toplote u domu, pa na dalje.
Ona je jako pametno dijete, pedijatar nam je rekao da se čak radi o nadarenom djetetu, i da je ono upravo zbog toga posebno i da mnogo zahtijeva kako od sebe, tako od života, a mi, posebno ja, kao majka, trudimo se maksimalno da kvaliteno provodimo vrijeme sa djecom. Možete li mi pomoć?
Odgovor od Milice Belade, dipl. psiholog, porodični psihoterapeut
Čitajući Vaše pitanje mogla sam da razumijem Vašu strepnju, ali zbog nedostatka dodatnih informacija nijesam sigurna da ću na Vaše pitanje moći detaljno da odgovorim. Jasno je da Vaša ćerka ima čvrsto uspostavljene navike. Kao što i sami znate, navike kao što su grickanje noktića i sl. se stiču, kroz iskustvo i odrastanje. Isto kao što se navika stvorila, postoji mogućnost da se navika i razuslovi ali je za to potreban dosledan rad, roditeljska podrška i nadzor, adekvatno nagrađivanje i uvremenjeno kažnjavanje određenih ponašanja.
Moguće je da se navika intenzivirala rođenjem Vašeg drugog djeteta i da je sada način da se dijete izbori sa stresom, iako to ne mogu sa sigurnošću potvrditi ovim putem.
Ono što možete da uradite je sledeće: kada je u situaciji da gleda televizijski program ili odmara, dajte joj da u ruke drži neki neobičan predmet, sa instrukcijom da ne smije da ga ispušta, na taj način ćete angažovati njene ruke na način koji će spriječiti grickanje noktića; stavite joj traku za kosu na glavu, pored estetski lijepog efekta, vjerovatno će je podsjetiti da ne čupka kosicu.
Ono što je vrlo važno je da obratite pažnju na situacije u kojima se nalazi kada gricka nokte ili čupka kosicu. Ako su to za nju stresne situacije, kao roditelji bi trebali reagovati u cilju smanjivanja stresa.Dalje je potrebno ojačati i potkrijepiti ono što Vaše dijete dobro radi, sigurno je da postoje situacije kada se ona odupre navici, tada je pohvalite, nagradite i učinite da se osjeća ponosnom. Nadarena djeca često imaju svoje, specifične načine da se “izbore” sa realnošću, koja je za njih najčešće dosadna. Zato, postavite pred nju neke intelektualne izazove, ako je zaista nadareno dijete, tipične aktivnosti za djecu njenog uzrasta su joj vjerovatno dosadne, pa je moguće da navike koje ima čine da joj vrijeme brže prođe.
Nedostaju mi informacije o načinu Vašeg porodičnog funkcionisanja, ko živi u domaćinstvu, kakve su Vaše obaveze, kao majke? Da li se i u kojoj mjeri još neko uključuje u obaveze prema djeci? Kakav je način rješavanja problema u porodici? Kakav je sada odnos između Vaše starije i mlađe ćerke? Da li postoji rutina i tačan raspored obavljanja dnevnih aktivnosti ili se porodične obaveze završavaju spontano? Sve ovo može da utiče na ponašanje Vaše ćerke.
Moja generalna sugestija za Vas bi bila da se fokusirate na ono što dobro funkcioniše i da to jačate. Pratite ponašanje Vašeg djeteta i nagrađujte željeno ponašanje. Stavite pred Vaše dijete intelektualne izazove, igrice, priče, čak i fizičku aktivnost (zavisno od toga šta djetetu prija), što je više angažovana manje je vremena da se fokusira na navike grickanja noktića i čupanja kosice. U ovakvim situacijama i kreativnost roditelja I njihova sposobnost da prepoznaju potrebe svoje djece mogu pomoći da se nađu adekvatni načini za kontrolisanje navika.