Roditelji koji su ikada razgovarali sa stručnim savjetnikom zbog borbe djeteta sa zavisnošću, velike su šanse da su čuli kako je potrebno da brinu o sebi. Ali zašto bi im stručnjak rekao da usmjere svoju energiju na sebe, ako treba da spašavaju svoje dijete?

Razlog zbog kojeg je briga o sebi tako važna i toliko naglašavana je zato što nažalost mnogi roditelji sagore pokušavajući da pomognu svom djetetu, pa stoga nijesu više u stanju da im pomognu. Kao što je jedan roditelj rekao: “Postali smo bolesni kao što je on – pokušavajući da ga spasimo”.

Briga o sebi ne znači da roditelj zaboravi na svoje dijete, niti znači da mora meditirati, raditi jogu ili neke slične aktivnosti.

Stručnjak za helpline Karla Castro-Soto objašnjava šta briga o sebi može značiti i zašto se stavlja tako veliki naglasak na nju.

„Mislim da je briga o sebi vrlo lična stvar – zato se i zove briga o sebi – vezana je za to šta ima smisla za mene, šta ima smisla za tebe. Ono što može imati efekta za mene, možda kod tebe neće imati. Što se mene tiče, ja volim da imam osjećaj da radim nešto, npr. da započnem sa kupovinom pa napravim nešto u kuhinji poslije – da sam aktivna”, smatra Castro-Soto.

Prema njenim riječima. to može biti i sjedenje u autu i duboko disanje, pripremanje za neku situaciju u koju će roditelj ući poslije, a i isto tako je u redu imati u vidu i savjetovanje.

“Bez obzira na to koji  način brige o sebi vam odgovara, važno je da osvijestite da ste i vi važni. U redu je da pokušate različite stvari i onda možete postepeno pokušati da izgradite neke nove… pa i ako vam ne uspije prvi put, nekoliko prvih puta, znate šta? Postepeno gradite nešto više“, poručuje Castro-Soto.

Navodi da je teško uopšte razmišljati o tome da roditelj zaslužuje trenutak za sebe.

„Da je u redu da se posvetite bilo čemu drugom – bilo da je u pitanju predstava, film, bilo da je to slušanje muzike ili pokušavanje da čitate nešto – čak i ako je to samo jedna stranica. Nema ništa loše niti pogrešno u tome da pokušavate da se brinete o sebi”, kaže ona.

Prema njenim riječima, kada roditelj počne da brine o sebi, to je zapravo zaista ‘zdravo’, jer počinje da modeluje takvo ponašanje za svoje dijete.

“Pokrećete i pokazujete svom djetetu da postoje zdravije strategije suočavanja sa stresorima“, kaže Castro-Soto.

Kada roditelj počne da brine o sebi, jednostavno će imati drugačiju energiju koju će moći da da svom djetetu kada sljedeći put budu razgovarali, tako da, svaki put kada uzima vrijeme za sebe, roditelj se zapravo priprema za ‘zdraviji trenutak’, kreće se u zdravijem pravcu. Sljedeći put kada vidi svoje dijete, susret započinje u trenutku nade, jer je na drugom mjestu unutar sebe, tako da i ishod može početi da se kreće ka zdravijem mjestu.

Dobrobiti brige o sebi

Kada se spomene briga o sebi reakcija roditelja može biti da kolutanje očima i pitanje: „Želite da učinim nešto za sebe u čemu ću uživati dok se moj svijet ruši oko mene?!“

Prema doktorki Barbari Fredrickson, glavnom istraživaču Laboratorija Pozitivnih emocija i psihofiziologije na Univerzitetu Sjeverna Karolina, briga o sebi povećava pozitivne emocije poput radosti, zahvalnosti, nade i spokoja.

„Kada ljudi povećavaju dnevni ‘unos’ pozitivnih emocija, pronalaze više smisla i svrhe u životu. Takođe smatraju da dobijaju više socijalne podrške – ili su je možda samo svjesniji, zato što su više prilagođeni ‘davanju-i-uzimanju’ između ljudi”, smatra dr Fredrickson.

Prema njenim riječima, osobe imaju manje bolova, glavobolja i drugih fizičkih simptoma.

“Pokazuju izraženiju svijest o trenutku u kojem se nalaze kao i povećane pozitivne odnose s drugima. Takođe, se osjećaju učinkovitiji u onome što rade, više su u stanju da uživaju u dobrim stvarima u životu i mogu da vide više mogućih rješenja za probleme. Takođe i bolje spavaju”, pojašnjava ona.

Kada se osoba osjeća bolje i optimističnije, u stanju je da se bolje nosi sa stvarima oko sebe. Može da razmišlja, planira i djeluje učinkovitije. U mogućnosti je da iskoristi svoje najbolje prosuđivanje i da bolje riješi problem – što je vrlo važno, jer kada se roditelj osjeća iscrpljeno od borbe svog djeteta, lako je reagovati i donositi ishitrene odluke umjesto da se stane i razmisli o stvarima ili određenim koracima.

Dodatno, briga o sebi može roditelja učiniti otpornijim, što znači da se može prilagoditi i bolje nositi sa životnim usponima i padovima, bez padanja u očaj ili ljutnje kada njegovo dijete doživi neuspjeh.

Briga o sebi omogućava da modeluju zdravo ponašanje i vještine suočavanja za svog sina ili kćerku. Na primjer, ako se roditelj vrati kući s posla i kaže djetetu da je imao zaista stresan dan, a zatim ode u šetnju ili se opusti na način koji mu odgovara, modeluje zdrav način nošenja sa životnim izazovima.

Roditeljima se savjetuje da pokušaju, da naprave pauzu od brige, da pokušaju da svakodnevno uključe nešto pozitivno u svoj život u narednih sedam dana. Na primjer, da popiju kafu sa prijateljem/icom, kupe svježe cvijeće, zapale svijeću, odu u šetnju, provedu 10 minuta sklapajući slagalicu, odu na čas joge, slušaju radio, pođu kod frizera, čitaju knjigu.

Važno za zapamtiti:

Briga o sebi može izgledati drugačije za svakoga. Nađite ono što volite da radite što će učvrstiti vaš um, tijelo i dušu.

Stalno živjeti u panici nije zdravo niti korisno. Ne možete priuštiti da ne brinete o sebi.

Odvojite malo vremena da njegujete sebe i vidite kako se osjećate. To će biti dar ne samo vama, nego i  vašim bliskim osobama.

Izvor: biramoporavak.com