Nedavno održano nacionalno testiranje polumaturanata iz maternjeg jezika izazvalo je negodovanje učenika i roditelja zbog tri ispitna pitanja, koja su, kako tvrde problematična. Dok iz Ispitnog centra navode da na pomenutom testu nije bilo materijalnih grešaka, profesorica književnosti Božena Jelušić ističe da su u sva tri slučaja zahtjevi bili nedovoljno precizni, pa i problematični zbog čega učenici nije trebalo da budu kažnjeni oduzimanjem bodova.

Na posljednjem nacionalnom testiranju polumaturanata iz maternjeg jezika otvorile su se nedoumice oko tri ispitna pitanja, odnosno odgovora koji se prihvataju objavljenim u uputstvu za bodovanje na sajtu Ispitnog centra.

Naime, na testu eksterne provjere znanja iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, koje je održano 23. maja, u postavci 9. zadatka od učenika je traženo da odredi vrstu riječi u rečenici “Bog s tobom, dijete, gdje si to čuo?”, a u uputstvu za bodovanje je navedeno da se kao rješenje prihvata da je riječ “gdje” zamjenica, te kasnije dopunjeno da se prihvata i ako učenik napiše da je to prilog ili veznik.

U drugom spornom zadatku, pod rednim brojem 17, učenik je trebalo da prepozna funkciju stilske figure poređenje u pjesmi “Njen osmijeh” Adema Gajtanija, gdje ne postoji poredbena riječ “kao”. Posljednji zadatak koji je polumaturante, i njihove roditelje, ostavio u čuđenju jeste 18, u kojem je traženo da se napiše skraćenica od riječi “drug”, za koji su tačni odgovori “dr.” ili “d.”.

Na sve ovo roditelji su reagovali, u velikom dijelu oni kojima i struka dozvoljava da komentarišu postavke i rješenja, iskazujući sumnju u stručnost onih koji su test sastavljali, a obraćanja su stizala od profesora razredne nastave i profesora književnosti, u kojima se spori tačnost odgovora po takozvanom “ključu”, odnosno uputstvu za bodovanje.

Dok iz Ispitnog centra u odgovoru za Dnevne novine navode da na pomenutom testu nije bilo materijalnih grešaka, profesorica književnosti Božena Jelušić ističe da su u sva tri slučaja zahtjevi bili nedovoljno precizni, pa i problematični zbog čega učenici nije trebalo da budu kažnjeni oduzimanjem bodova.

“U Ispitnom centru rade se standardizovani testovi koji sadrže tačno određen broj zadataka osnovnog, srednjeg i višeg nivoa. Takođe, uvijek na testu imaju dva tri zadatka višeg nivoa koje ne moraju da riješe ni najbolji učenici, a opet mogu da dobiju odličnu ocjenu. Na testu eksterne provjere znanja učenika na kraju trećeg ciklusa iz Crnogorskog srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, održanom 23. maja 2018. godine, nije bilo materijalnih grešaka”, navode iz Ispitnog centra.

Profesorica Jelušić navodi da udžbenike nije vidjela, ali uprkos tome pretpostavlja da su i zadata pitanja i odgovori morali da ih slijede.

“Ako je tako, trebalo bi pogledati udžbenike i korigovati neprecizne ili problematične djelove”, istakla je Jelušić.

U zadatku u kojem se tražilo određivanje vrste riječi, riječ “gdje” u uputstvu za bodovanje prvobitno je bila označena samo kao zamjenica, a kasnije je dodato da može biti i prilog ili veznik, iz Ispitnog centra navode da nije bilo greške.

“Ovaj zadatak je osnovnog nivoa. U uputstvu za bodovanje učenicima su se priznavali odgovori prilog, veznik i zamjenica. Testovi za deveti razred se ne ocjenjuju u Ispitnom centru, kakav je slučaj s testovima na maturskom i stručnom ispitu, gdje se na osnovu pregledanog uzorka od 600-700 testova i različitih odgovora učenika revidira i dopunjuje šema za ocjenjivanje i učenici ocjenjuju na isti način. Ispitni centar svake godine organizuje obuku glavnih ocjenjivača za bodovanje testova na kraju devetog razreda kako bi ocjenjivanje bilo usaglašeno. U uputstvu za bodovanje su se pored odgovora prilog, našli i odgovori veznik (veznička funkcija) i odgovor zamjenica zbog zamjeničkih priloga, odnosno priloga napravljenih od zamjeničke osnove tipa gdjeko, gdjekoji, gdješto, a imajući u vidu da je u primjeru data upitna rečenica, pa su učenici prilog miješali s upitnoodnosnom zamjenicom”, obrazloženo je u odgovorima Ispitnog centra.

Profesorica Jelušić precizirala je da je riječ “gdje” kao vrsta riječi prilog.

“A ako se pominju zamjenice (i veznici), onda su u pitanju upitno-odnosni zamjenički prilozi (koji mogu imati i funkciju veznika). Ovdje je vjerovatno došlo do neke zabune kada su u pitanju vrste i funkcije riječi, pa učenici opet ne bi trebalo da budu kažnjeni oduzimanjem bodova. Tim prije što se ovdje očekivani odgovor mijenjao”, pojasnila je Jelušić.

Odlična učenica podgoričke osnovne škole, čije je ime poznato redakciji, na 17. pitanje u kojem je traženo da prepozna funkciju poređenja, ostavila je prazno polje, navodeći da se dvoumila da li da napiše da stilske figure poređenje nema u datoj pjesmi ili da tu postoji samo metafora.

U odgovorima Ispitnog centra navodi se da je u postavci rečeno da je u pitanju poređenje, stoga tu nema ništa sporno, jer od učenika nije traženo da prepoznaju stilsku figuru.

“Tako da poredbeni veznik nije mogao uticati na težinu zadatka”, dodaje se u odgovoru Ispitnog centra.

S druge strane, profesorica Jelušić navodi da postavljeno pitanje “Koja je funkcija poređenja u pjesmi ‘Njen osmijeh’?” nije precizno.

“I poređenje i metafora, kao figure stila, zasnovane su na upoređivanju po nekom svojstvu/sličnosti. Poređenje se prepoznaje po svezama ‘kao’, ‘poput’ ili pak nekog komparativnog pridjeva. Katkad se sličnost može prećutati, a dvije se pojave staviti uporedo tako da poređenje postaje jasno. (Sastavljači testa su možda smatrali da je o tome riječ kada je u pitanju zadata pjesma, ali to ovdje ipak nije slučaj.)”, pojasnila je Jelušić.

Kako je dodala, metafora se ponekad određuje kao “skraćeno poređenje”, ali je suština u tome što se u njoj najčešće imenuje ono sa čime se nešto poredi, a ne ono što se poredi.

“U primjeru iz zadatka, iako je pomenut osmijeh, nema klasičnog poređenja, već postoji čitava serija metafora. To što u pjesmi postoji i asindet (izostavljanje veznika prilikom nabrajanja, pri čemu su sastavljači testa izgleda podrazumijevali i izostavljanje sveze ‘kao’) ne daje za pravo da se metafore proglase poređenjem”, istakla je Jelušić.

U postavci 18. zadatka trebalo je napisati skraćenice za riječi “i slično” “na primjer” i “drug”. Rješenje za treći primjer u “ključu” je “dr” ili “d”, a iz Ispitnog centra navode da se kroz taj primjer zadatak svrstava u viši nivo jer je trebalo primijeniti pravilo o skraćivanju riječi s tačkom na osnovu naučenog gradiva uzimanjem samo početnog slova ili početne grupe suglasnika.

“Tipa m. (što se zavisno od konteksta čita mjesto ili mjesec), d. (dinar i drug), br. (broj), sv. (sveska i sveti), odnosno mj. (takođe skraćenica za riječi mjesto i mjesec), dr. (drug, drugo, drugi), gl. (glagol, glagolski, glavni) za razliku od skraćenica koje nastaju sažimanjem glasova i uključuju završetak skraćene riječi tipa doktor (dr), magistar (mr), gospođa (gđa)… i pišu se bez tačke. Pretpostavljamo da su uobičajene skraćenice za riječi doktor i drugi dovele do nerazumijevanja zadatka i nesigurnosti učenika prilikom njegovog rješavanja”, obrazložili su iz Ispitnog centra.

Jelušić takođe navodi da iako jednosložna, riječ “drug” se mogla skraćeno pisati kao prvo slovo sa tačkom, što se može vidjeti u starom novosadskom “Pravopisu srpskohrvatskoga književnog jezika”.

“Međutim, ne vidim zašto je ponuđeno i rješenje da se pišu prvo i drugo slovo s tačkom (dr. je inače skraćenica u sintagmi ‘i drugi’). Opet su učenici dovedeni u nedoumicu, a sigurna sam jedino da su u udžbenicima imali skraćenicu “dr” (doktor), bez tačke, koja je nastala spajanjem prvog i posljednjeg slova. To ih je dodatno moglo zbuniti u vezi sa zadatim primjerom”, navela je Jelušić.

Roditelji su nezadovoljstvo iskazali i nakon objavljenih rezultata, a pored spornih primjera “neprihvatljiv” im je bio i način bodovanja. Prema informacijama, u najmanje tri podgoričke škole nije bilo petica, pa roditelji postavljaju pitanje da li je sporno razilaženje literature iz koje učenici uče i predmetnog testa ili je problem u predavačima, jer smatraju nemogućim da iz škole u kojoj ima 150 učenika niko nije savladao gradivo za peticu.

Izvor: Dnevne novine