PIŠU: Logopedi Avramović

Prva godina je najdinamičniji razvojni period u kome se pređe put od nemoćne bebe do jednogodišnjaka koji se samostalno kreće, igra, izražava emocije, otkriva okolinu, komunicira sa okolinom i počinje da koristi prve riječi. Kako komunikativne vještine djece ovog uzrasta napreduju tako i njihove mogućnosti za sticanjem novih vještina rastu. Jednogodišnje dijete kako postaje svjesno sebe i svijeta oko sebe počinje i da vezuje svoje ime za svoje biće i ovo rezultira odazivanjem na ime prije prvog rođendana.

Na ovom uzrastu je neverbalna komunikacija značajno napredovala. Djeca razumiju mimiku i gestove i oni mimikom i gestovima započinju i održavaju komunikaciju. Na ovom planu se iz dana u dan javljaju sve složenije relacije od pokazivanja rukom u pravcu željenog predmeta preko pokazivanja kažiprstom do pa-pa gesta u znak pozdrava.

Razumijevanje govora odraslih prethodi progovaranju. Između trećeg i petog mjeseca djeca već reaguju na reči mama i tata, kasnije do dvanaestog mjeseca djeca počinju da razumiju sve veći broj riječi i da razumiju jednostavan govor odraslih. Djeca pokazuju da razumiju govor odraslih tako što:

• Usmjere pogled ka onome o čemu roditelji govore (beba pogleda u mamu/tatu ako je neko kazao riječ mama/tata).
• Odazivaju se na svoje ime ili usmjere pogled ka onome ko ih doziva.
• Izvrše jednostavan verbalni nalog (Dođi! Daj! Gdje je glava? Gdje je oko?…).

Ukoliko se dijete ne odaziva na ime pokušajte da ne ponavljate poziv više od dva puta na isti način. Preporuka je da ako se dijete ne odaziva na ime priđete i pozovete ga tako što ćete ga dodirnuti i uspostaviti fizički kontakt, a uz to vezati i verbalni. Nekada se djeca ne odazivaju na ime samo zato što su pažnju vezala za nešto što im je u tom momentu interesantno, ali ovakve situacije ne bi trebalo da se prečesto javljaju. Djeca treba da mogu da održe pažnju na nekoj aktivnosti ali druga jednako važna karakteristika jeste mogućnost premještanja pažnje sa jedne aktivnosti na neku drugu. U redovnim uslovima bi izgledalo ovako – dijete koje je usmjerilo pažnju na igru autom i mama ga pozove imenom, ono će pogledati u mamu, vidjeti šta se tu dešava i zašto ga mama doziva, a onda odlučiti da li nastavlja igru autom ili mijenja aktivnost u zavisnosti od toga zbog čega ga je mama pozvala.

Zapamtite: Ukoliko je neodazivanje na ime pravilo, a ne izuzetak, onda bi trebalo konsultovati logopeda koji se bavi ranim razvojem i stimulacijom progovaranja. Neodazivanje na ime oko prvog rođendana može da ukaže na kašnjenje jezičkog razvoja, problem sa sluhom, pažnjom ili ponašanem i jeste signal za procenu kako bi se ustanovilo ima li mesta zabrinutosti ili ne. Što se prije odreaguje to je ishod bolji. Prevencija problema i rana detekcija su ključ razrješenja.