Sve je više roditelja koji dovode djecu uzrasta između godinu dana i tri godine kod logopeda, sa istim anamnestičkim podatkom da je dijete u najranijem uzrastu bilo višesatno izloženo sadržajima sa TV-a, najčešće crtanim filmovima, koji su nerijetko na stranom jeziku.

“Takva rana stimulacija može imati loš uticaj ne samo na razvoj jezičkih sposobnosti, već može loše uticati na sveukupan razvoj djeteta. Nekad se i desi da dijete uz ovakve sadržaje razvije govor. Često čujemo da dijete zna da ponovi kompletne dijaloge svojih junaka, ali u neprimjerenoj situaciji. Za takav govor kažemo da je nefunkcionalan tj. da nema funkciju komunikacije”, pojašnjava logoped, Senka Živković.

Ona u tekstu na stranici Udruženja pedijatara Crne Gore ukazuje da izloženost sadržajima na stranom jeziku za dijete pravi vještačku bilingvalnu sredinu koja takođe ima loš uticaj na prvi jezik koje dijete mora da savlada, a to je maternji.

Sadržaji crtanih filmova, video igrica imaju mnogo intenzivnije zvukove i boje od svakodnevne komunikacije. Dijete se lako navikne na ovu vrstu jednosmjerne komunikacije i time gubi inteteresovanje za svakodnevnom interakcijom sa okolinom.

“Često se dešava da se roditelj koji traži pomoć od stručnjaka ,,pohvali,, kako njegovo dijete zna da pronađe omiljene sadržaje na telefonu ili tabletu. I zaista je to tako. No kada to isto dijete pitate kako se zove ili neko drugo takođe jednostavno pitanje, odgovor izostaje. Kasnije uskraćivanje ove vrste zabave kod djece izaziva vrlo burnu reakciju”, upozorava Živković.

Stručnjaci danas upozoravaju da svaka izloženost virtuelnim sadržajima prije druge godine može loše da se odrazi kako na sam govor, tako i na ukupan razvoj djeteta.

Živković u autorskom tekstu koji u nastavku, u cjelosti prenosimo, objašnjava da je dinamika govorno-jezičkog razvoja djeteta individalna i zavisi od više faktora. Prije svega zavisi od genetske predispozicije, adekvatne stimulacije okoline kao i od temperamenta djeteta. Neke opšte zakonitosti, odnosno norme u razvoju govora ipak postoje. Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti se dijeli na prelingvalnu fazu (faza prije progovaranja) i lingvalnu kada govor počinje da se razvija.

Od rođenja do trećeg mjeseca dijete plače za različite potrebe i oglašava se kada mu se obratite. Između trećeg i petog mjeseca javlja se razdoblje vokalizacije gdje se dijete igra svojim govornim organima i time proizvodi određene zvukove. Oko šestog mjeseca dijete stvara slogovne kombinacije koje često ponavlja i to je faza brbljanja. Oko desetog mjeseca dijete intenzivno brblja, da bi se oko 12. mjeseca javila prva funkcionalna riječ tj. riječ sa značenjem. Dijete vidi osobe i stvari iz okruženja i imenuje ih. Pojavom prve funkcionalne riječi započinje lingvalna faza. Prvu jednostavnu rečenicu dijete urednog razvoja izgovori negdje izmedju 17. i 20. mjeseca. Govor se polako usložnjava, rječnik je bogatiji, rečenice duže i oko treće godine dijete formira osnovu na kojoj će se razvijati dalji govorno-jezički procesi. Negdje oko petog rođendana dijete koristi rečenice koje su gramatički ispravne, odgovara na postavljena pitanja, priča događaje kojima je prisustvovalao, a izgovor glasova je adekvatan.

Stimulacija govornog razvoja počinje odmah po rođenju djeteta.

Dijete usvaja jezik putem modela, a model su u najranijem uzrastu roditelji. Sa djetetom se komunicira u svim situacijama, tokom hranjenja, presvlačenja i kupanja. Na taj način se kod djeteta razvija želja i potreba za komunikaciijom. Zato je uloga roditelja u razvoju govorno-jezičkih sposonosti, posebno u prve tri godine života, veoma važna.

Svako kašnjenje u razvoju govora ne mora apsolutno da podrazumijeva i problem. Odstupanja od jezičkih normi mogu da postoje, ali ona ne smiju biti velika. Veliko odstupanje od normi govorno-jezičkog razvoja je signal za roditelje da potraže pomoć stručnjaka pa makar ona bila samo savjetodavna.

Ono što je jako važno prije samog progovaranja su gestovi koje dijete razvija kao jedan vid neverbalne komunikacije sa okolinom. Gestovi (mahanje, slanje poljubca, pokazivanje) kod djeteta urednog razvoja se razvija između devetog i dvanaestog mjeseca. Kod djeteta kod kojeg ne primjećujemo potrebu za neverbalnom komunikacijom sa sredinom i gestovi se ne razvijaju onako kako to predviđaju razvojne norme, pomoć stručnjaka se mora potražiti. Ako dijete ne razumije ili nedovoljno razumije govor okoline, ako je govor nerazumljiv i podsjeća na telegrafski, ako je govor nefunkcionalan tj. ne služi komunikaciji, ako je govor nedovoljno razumljiv ili nerazumljiv kada se to po skali razvoja govora ne očekuje, samo su neki od problema zbog kojih je važno da roditelj zatraži pomoć logopeda.

Učenje kroz igru, vođenje dijaloga , prepričavanje su za dijete su najprirodniji podsticaji razvoja govora I jezika. Međutim, ako kod roditelja i pored svega postoji i najmanja sumnja da razvoj govorno-jezičkih sposobnosti na bilo koji način odstupa od uzrasnih normi, poželjno je zatražiti savjet stručnjaka.