Telefoni, tableti i kompjuteri, ukoliko se koriste nekontrolisano od najranijeg uzrasta moraju uticati na oko i vid djeteta, smatra dr Sanja Borović, specijalista oftalmologije i dodaje da su u svijetu rađene brojne studije koje su pokazale da, u tehnološki razvijenijim zemljama, postoji porast kratkovidosti kod djece, kao i da je rast dioptrije manji u toku raspusta.

Za nju nije sporno da djece koriste sve ove naprave, već je problematično njihovo neumjereno korištenje.

“Bebe u kolicima, u toku šetnje, gledaju crtane filmove na tabletima, a da ne govorimo dalje. Sigurna sam da u toliko nekontrolisanoj mjeri korišćenje ovih aparata od najranijeg uzrasta mora imati neki uticaj na oko. Koliki i kakav, svakako će pokazati vrijeme”, kazala je Borović za FOS media.

Zabranu upotrebe tableta i telefona, kako uočava, djeca često doživljavaju kao kaznu, a kako i na koji način ograničiti njihovo korištenje nije mogla da predloži jer to nije u nadležnosti oftalmologa.

“Tim prije što to nije samo oftalmološki problem. Tu postoji i nepravilan položaj tijela, boravak u zatvorenim prostorijama, psihološki uticaj”, kaže Borović.

Prema njenim riječima, problem sa vidom kod djece nekada je lako, a nekada nemoguće prepoznati bez očnog pregleda.

„Ukoliko djetetu skreće oko, lako je vidjeti, ukoliko se uporno primiče tv-u, primiče dosta bojanke i igračke, lako je posumnjati da postoji neki problem. Tim prije ako i sami roditelji nose naočare. Ali u nekim drugim slučajevima, nemoguće je otkriti problem bez oftalmološkog pregleda“, rekla je Borović.

Međutim, kako dodaje, ako dijete ima dioptriju samo na jednom oku, ili visoku dioptriju na oba oka, ono će dobro funkcionisati, pa roditelji ne mogu uočiti da postoji bilo kakav problem. Zato je, smatra, jako značajno raditi redovne preglede oka.

U našoj zemlji pregled oka se obavlja kod sve prijevremeno rođene djece odmah po rođenju, kao i kod djece kod kojih postoji rizik od promjena na oku, zbog bolesti majke u toku trudnoće. Ipak, Borović naglašava da bi prvi redovni pregled očiju, tj. vida kod djeteta trebalo obaviti oko 3. godine, sem u slučaju kada pedijatar u toku redovnih pregleda, ili sami roditelji, uoče bilo kakav problem sa okom.

“Ranije bi trebalo obaviti pregled i ako roditelji, ili bliski srodnici, imaju neki problem sa vidom ili ukoliko dijete ima neko oboljenja u okviru kojeg može biti zahvaćeno i oko, na što će uputiti pedijatar”, dodaje Borović.

Sljedeći redovni pregled treba da uslijedi prije polaska u školu, dok ritam narednih kontrola utvrđuje oftalmolog na osnovu nalaza.

Borović konstatuje da danas djeca znatno češće nose naočari nego ranije, s jedne strane zato što su češće refrakcijske odnosno greške u fokusiranju svjetlosti pa se smanjuje vidna oštrina, a s druge strane i zato što po tom pitanju nema više stigme.

“Uz podršku roditelja, vaspitača u vrtićima i učitelja, djeca se ne osjećaju postiđeno i izolovano zato što nose naočari ili pak flaster zbog potrebe zatvaranja oka u liječenju strabizma. I sam izbor naočara za djecu danas je mnogo veći, okviri su veseli, tako da ih djeca radije prihvataju”, ističe ona.

Borović objašnjava da je oporavak vida brz u ranom predškolskom uzrastu, dok što se kasnije otkrije problem i započne sa terapijom, rezultati su lošiji ili ih nema. Po pravilu, kako dodaje, oporavak vida je moguć, makar u određenoj mjeri do 9. godine.