Primjena reformskih rješenja u crnogorskom obrazovnom sistemu dala je veoma pozitivne rezultate, pokazali su nalazi projekta Evaluacija reforme obrazovanja u Crnoj Gori i potvrdili ispravan put i potrebu nastavka i dinamiziranja započetih procesa, smatra pomoćnica ministra prosvjete i sporta Vesna Vučurović.

„Nalazi evaluacije ukazuju da su procjene kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori visoke i da dominira pozitivan stav o reformi obrazovanja. Potvrđuje se da je primjena reformskih rješenja u našem obrazovnom sistemu bila neophodna i da je dala veoma pozitivne rezultate“, kazala je ona za Pobedu.

Vučurović je istakla da su procjene roditelja, ispitanika koji imaju neposredno iskustvo sa školama, ne samo vrlo visoke nego i osjetno više od procjene opšte populacije.

Projekat je inicirala, organizovala i finansirala Fondacija Institut otvoreno društvo, a realizovan je u saradnji sa Pedagoškim centrom, Forumom MNE i Udruženjem roditelja Crne Gore. Ministarstvo prosvjete i sporta je podržalo istraživanje i projekat je otpočeo 2010, a završen krajem oktobra ove godine, kada su predstavljeni nalazi evaluacije.

Vučurović je objasnila da se radi o kompleksnom istraživanju koje je obuhvatilo osnovne škole i gimnazije i koje je bilo usmjereno na sagledavanje i procjenjivanje nivoa i kvaliteta implementacije reformskih aktivnosti, odnosno stepena realizacije operativnih reformskih ciljeva kao i krajnjih učinaka promjena u obrazovnom sistemu Crne Gore.

Glavni konsultanti na projektu i autori istraživanja su bili prof. dr Miloš Bešić i profesor iz Zagreba Tomislav Reškovac.

Vučurović je kazala da je evaluacija je bila fokusirana na tri ključna aspekta koja su određena generalnim i operativnim ciljevima reforme: kvalitet nastave u osnovnim školama i gimnazijama, jednakost mogućnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama i na participaciju roditelja i učenika u školskom odlučivanju.

„Kvalitetna nastava u ovoj evaluaciji definisana je kao nastava koja stimuliše aktivno učenje usmjereno na sticanje viših nivoa znanja i razvoj kognitivnih vještina učenika, kritičkog mišljenja, komunikacijskih vještina, kompetencija za aktivno demokratsko građanstvo i kompetencija za timski rad“, nvela je pomoćnica ministra prosvjete i sporta.

Vučurović je objasnila da je evaluaciono pitanje o stepenu realizacije kvalitetne nastave uključilo evaluaciju nastavnog procesa (učenja i podučavanja), nastavnih programa, udžbenika, nastavničkih kompetencija, mehanizama praćenja i unapređivanja kvaliteta i  materijalnih resursa.

„Istraživanje je pokazalo da su nastavni programi jasni i razumljivi, da predviđaju relevantne ciljeve učenja i da sadrže jasno definisane standarde znanja. Prilagođeni su uzrastu đaka, nijesu preteški i ne traže od učenika da uče napamet veliku količinu informacija. Jednako tako, većina ispitanika ocjenjuje da nastavni programi nijesu nerazumljivi i zastarjeli. Ogromna većina ispitanika se slaže da nastavni programi propisuju relevantne sadržaje učenja“, rekla je Vučurović.

Ona je naglasila da podaci dobijeni mjerenjem procjena različitih grupa ispitanika ukazuju da su nastavni programi u određenoj mjeri preobimni i to je jedna od preporuka koja će se uzeti u obzir prilikom unapređivanja postojećih nastavnih programa.

Podaci o stepenu nastavničkih kompetencija, koji su dobijeni praćenjem  nastavnih časova i procjenama ispitanika, upućuju na zaključak da nastavnici, generalno, u velikoj mjeri posjeduju kompetencije koje su direktno vezane za realizaciju specifičnih ciljeva reforme.

S druge strane, u preporukama evaluacije sugeriše se da zbog neophodnosti sticanja temeljnih, generičkih nastavničkih umijeća i manjkavosti u inicijalnom obrazovanju, nastavnički fakulteti ojačaju predmetne metodike i da se ciljano usmjeri znatan dio raspoloživih resursa na kontinuirano profesionalno usavršavanje nastavnika.

„Istraživanje je pokazalo da među nastavnicima postoji velika potreba za čestom, redovnom razmjenom iskustava i dobrih praksi. Na osnovu kvalitativnog dijela istraživanja zaključuje se da je u svakodnevnoj nastavi vidljiv pomak prema poučavanju usmjerenom na učenika i aktivnom učenju. Određen dio nastavnika i dalje radi unutar modela predavačke nastave. Jedan od mogućih uzroka leži u činjenici da priprema za predavačku nastavu zahtijeva znatno niže kompetencije i znatno manje truda i vremena no što to zahtijeva priprema za aktivnu nastavu“, dodala je Vučurović.

Vučurović je ocijenila da nalazi evaluacije upućuju na to da je efikasnost mehanizama praćenja i unapređivanja kvaliteta obrazovanja na zadovoljavajućem nivou.  

„Prostora za dalje unapređenje ima u funkcionalnoj povezanosti različitih mehanizama i aspekata osiguravanja kvaliteta, kako bi sistem kvaliteta bio efikasniji. Nalazi pokazuju da su materijalni resursi potrebni za ostvarivanje reformskih ciljeva uglavnom zadovoljavajući“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, u dijelu participacije roditelja i učenika u školskom odlučivanju osvijetljeni su svi oblici i mogućnosti međusobne saradnje i komunikacije, sa naglaskom na rad savjeta roditelja i đačkih parlamenata.

Ona je najavila da će se obrazovna politika u Crnoj Gori i dalje kreirati na osnovu rezultata i preporuka koje proizilaze iz ovakvih istraživanja, kao i procjene kvaliteta obrazovnog procesa koje sprovode nadležne državne institucije.

„Pri tome, primjenjivaće se i pratiti najbolja evropska iskustva u ostvarivanju visokog kvaliteta obrazovanja kod nas. Reformski procesi u obrazovanju ne mogu se posmatrati na kratke staze. Utoliko je značajnije što je ovo višedimenzionalno istraživanje identifikovalo najznačajnije prepreke u realizaciji ključnih ciljeva i formulisalo preporuke za dalje unapređenje obrazovnog sistema, koji se realizuje na započeti – dobar način“, kazala je Vučurović.

Evaluacija reforme obrazovanja u Crnoj Gori obuhvatila je 25 osnovnih škola i 17 gimnazija, odnosno mješovitih srednjih škola. Ona je sačinjena na temelju podataka dobijenih analizom 55 nastavnih programa, 77 udžbenika, posmatranjem preko 150 nastavnih časova i anketiranjem velikog broja nastavnika, učenika, roditelja, građana i zaposlenih u institucijama sistema (Zavodu za školstvo, Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, Ispitnom centru i Ministarstvu prosvjete i sporta). Kvalitativni dio istraživanja je uključio veliki broj individualnih i grupnih intervjua sa svim grupama ispitanika.

Vučurović je istakla da je istraživanje pokazalo da je Crna  Gora napravila značajne iskorake u kreiranju sistemskog ambijenta za kvalitetno uključivanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, posebno u domenu zakonske regulative i obrazovnih politika.

„Brojni inkluzivni projekti i programi doprinijeli su u značajnoj mjeri podizanju nivoa svijesti i aktivizma kod roditelja djece sa posebnim obrazovnim potrebama i u ovom domenu Crna Gora ima razvijenu mrežu roditeljskih udruženja na lokalnom i nacionalnom nivou. Roditelji pozitivno ocjenjuju efekte inkluzije i naglašavaju da je potrebna dalja edukacija nastavnog kadra, posebno predmetnih nastavnika“, kaže Vučurović.

Ona je kazala da rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici smatraju da je uvođenje inkluzije u obrazovni sistem Crne Gore opravdalo svoj cilj.

Vučurović ističe da su svi ispitanici procijenili vrlo visoko kvalitet udžbenika.

„Udžbenici su u većoj mjeri nego nastavni programi usmjereni na aktivno učenje, razvoj kritičkog mišljenja, komunikacijskih vještina i kompetencija za timski rad. U tom pogledu nema značajnije razlike između gimnazijskih i osnovnoškolskih udžbenika“, rekla je Vučurović