Enterovirusi su prepoznati širom svijeta, a najčešće izazivaju viroze u mjestima umjerene klime. Razlikuje se oko 70 vrsta koji izazivaju veliki broj bolesti, čiji simptomi rangiraju od blagih do životno opasnih. Najčešće žrtve enterovirusa su djeca između 4 i 12 godina. Zaraza se najčešće širi prljavim rukama, što objašnjava i zašto su najčešće žrtve djeca, ali se može širiti i kijanjem, kašljanjem, kao i zaraženom vodom, poput bazena.
Simptomi enterovirusa ovise od oblika virusa, a oni su:
– povišena tjelesna temperatura, koja traje dan i pri tom oboljeli nema druge znake bolesti;
– povišena tjelesna temperatura popraćena povraćanjem i prolivom;
– pojava bolnih plikova ili ranica po mekom nepcu, a postoji mogućnost i širenja plikova na sluznicu usta;
– osim plikova u ustima, mogu se pojaviti i sitni čvorčići na stopalima i šakama, a u periodu viroze (3 – 5 dana), djeca najčešće odbijaju da hodaju zbog bola, kao i što često odbijaju hranu;
– visoka temperatura, povraćanje i glavobolja;
– moguća je i pojava konjuktivitisa;
– jedan od oblika enterviroze može se manifestovati kao bol u mišićima, pogotovo u grudima i stomaku, koje mogu biti praćene preznojavanjem i blijedjenjem oboljele osobe;
– upala moždanih ovojnica ozbiljnija je posljedica enterovirusa, kao i upala mozga;
– može se pojaviti i egzantem, bolest slična malim boginjama.
Temperatura, u slučaju zaraze enterovirusima, raste naglo pa se može popeti i do 40°C stepeni, dok proliv i povraćanje mogu trajati i do tri dana. Kod nekih oboljelih, zaraza može trajati i do sedam dana.
Simptomi koji su najčešći i koji se pojavljuju kod većine zaraza enterovirusima su oni povezani sa stomačnim organima. Razlog tome leži u tome što su sluznica ždrijela i gastrointestinalni trakt područja kroz koja virus i ulazi u tijelo. Zatim zahvata limfne čvorove pa se putem krvi širi u druge organe.
Većina enterovirusnih infekcija klinički je neprimjetna ili prolazi kao blaga febrilna bolest. Bolesnik treba da se javi prvo svom lijekaru. Najveći broj slučajeva se izliječi simptomatskom terapijom, primjenom nadoknade tečnosti i uzimanjem probiotika i antipiretika. Pregled virologa zahtijevaju samo posebno teški oblici bolesti. Enterovirusne bolesti obično spontano prođu. Kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, osoba sa oslabljenim imunitetom može doći do pogoršanja osnovne bolesti što zahtjeva određene mjere liječenja.
Nabolja prevencija je – pranje ruku!
S obzirom da su djeca ta grupa koja se najčešće zarazi enterovirusima, vrlo je važno održavati njihovu higijenu tokom dana, posebno higijenu ruku. U torbi uvijek nosite dezinfekcijske vlažne maramice ili sprejeve koji će vam omogućiti higijenu kada niste u blizini sapuna.
Izvor: Ordinacija.hr
