Roditeljstvo je prožeto raznim brigama. Roditelji brinu da li je njihovo dijete gladno, da li je kijanje početak prehlade, da li dijete jede dovoljno povrća. Svakodnevno su tu brojne brige i nedoumice. To su sasvim normalne i opravdane brige svakog roditelja koji brine. Ali, malo je roditelja koji brinu ili uopšte razmišljaju dobija li njihovo dijete dovoljno vitamina D. Jedna studija pokazala je kako 9% djece ima potpuni nedostatak ovog vrlo važnog vitamina, dok njih 61% ima nedovoljne količine u organizmu. To bi značilo da je riječ o hiljada ili globalno gledano, milionima djece!

Možda ste i pomislili “pa to je samo vitamin”, gdje je tu veliki problem? Naša tijela trebaju vitamin D kako bi apsorbovala kalcijum koji je glavni sastojak zdravog i pravilnog razvoja i rasta kostiju. Bez vitamina D u organizmu može doći do omekšanja kostiju (u ekstremnim slučajevima do rahitisa) što vodi do odloženog rasta, deformacija kostiju, učestalih fraktura kostiju i zglobova, te bolova u leđima i nogama. Osim toga, nedostatak vitamina D povezuje se i s nastankom srčanih bolesti, karcinoma, multiple skleroze, dijabetesa, autoimunih poremećaja i drugog. Gotovo svaka hronična bolest može se povezati s nedostatkom ovog vitamina u organizmu.

Najbolji i najprirodniji način unošenja vitamina D u organizam je izloženost sunčevoj svjetlosti odnosno sunčanju, ali zbog svih opasnosti izlaganja suncu i ono je ograničeno. Ograničenost upijanja vitamina je potpuna u slučaju korištenja krema za sunčanje koje blokiraju sunčeve zrake odnosno apsorpciju vitamina D u organizam.

Bez krvnih pretraga teško je sa sigurnošću ustanoviti nedostaje li djetetu vitamina D u organizmu, ali postoje znakovi koji upozoravaju na nedostatak ovog vitamina.

Svrab i bolovi

Kao što je već pomenuto, vitamin D pomaže kostima da apsorbuje kalcijum i ojačava ih. Bez njega struktura kostiju slabi i izaziva svrab i probadajuću bol u kostima.

Izraženo znojenje čela

Stalno oznojeno čelo jedan je od najranijih znakova nedostatka vitamina D u organizmu, koji ukazuje na upaljenost u kostima lobanje.

Deformacije kostiju

S nedostatkom vitamina djetetove kosti postaju mekanije i krhkije, a to može rezultirati deformacijom kostiju od kojih su najčešće: zakrivljenje kičme, iskrivljene noge, zadebljanja na zglobovima i gležnjevima, problemi s razvojem karlice i nedovoljan razvoj lobanje.

Karijes

Sa slabljenjem kostiju dolazi i do nastanka karijesa odnosno do problema sa zubima. Djeca kojoj manjak vitamina D često imaju više karijesa i problema s mliječnim zubima.

Kraći rast

Djetetove kosti ne dobijaju sve što bi trebalo pa vjerovatno neće rasti brzinom kojom bi trebalo. Često, djeca s nedostatkom vitamina D su niža od svojih vršnjaka.

Više respiratornih problema i infekcija

I djeca i odrasli s manjkom vitamina D često razvijaju više respiratornih infekcija i prehlada od osoba koje nemaju manjak vitamina, a sve zbog oslabljenog imunološkog sistema.

Tamnija koža

Iako tamnija nijansa kože ne znači da djetetu nedostaje vitamina D, ali može uticati na podložnost nedostajanju. Što je koža tamnija znači da sadrži i više melanina, a to znači da organizmu treba i više vremena za upijanje zraka sunca kako bi si stvorilo zalihu vitamina u organizmu.

Problemi s probavom

Ako dijete i ima učestale probleme s probavom ne znači da ima i manjak vitamina D, ali učestali problemi mogu ukazivati na nemogućnost apsorpcije vitamina u organizam.

Kako spriječiti nedostatak vitamina D u organizmu?

Srećom, relativno je lako nadomjestiti nedostatak vitamina D u organizmu. Osim izloženošću sunčevoj svjetlosti kod koje je oprez jako važan, ali koja je i najbrži i najprirodniji način sticanja ovog vitamina, pedijatri propisuju kapi i potrebnu dnevnu količinu (zavisno od starosti djeteta).

Što se tiče sunčanja – izloženosti suncu, ako je blago ili umjereno, a djetetova koža umjereno osjetljiva na sunce, stručnjaci savjetuju dvaput sedmično izloženost suncu između pet do trideset minuta bez kreme za sunčanje, a da su suncu izložene djetetove ruke, noge, lice ili glava. Dnevnu količinu sunčanja treba prilagoditi jačini sunčevih zraka i dobu dana, i svakako ne izlaziti na sunce tokom ljetnih mjeseci i između 10 i 17 sati.

Osim sunčanjem i putem kapi, vitamin D može se unijeti u organizam i putem ishrane, iako su namirnice koje unosimo sadrže izrazito malo ovog vitamina. Nedostatak ovog vitamina u hrani nastaje zato što se stvara u koži iz holesterola izlaganjem UV zračenju, a životinje ga mogu stvoriti u krznu ili perju. Pojedine žitarice, i posebno “masnija” riba poput divljeg lososa ili jetra bakalara i riblje ulje imaju obilje vitamina D. Što se tiče hrane dostupne svima: može se unijeti putem mlijeka i mliječnih proizvoda koje djeca i inače konzumiraju.

Izvor: Klinfo