U Crnoj Gori oko 14 hiljada samohranih roditelja

samohrani
U Crnoj Gori živi oko 14 hiljada samohranih roditelja koji u aktuelnom zakonodavstvu nijesu prepoznati kao ugrožena kategorija stanovništva, iako bi, prema ocjeni predsjednice Udruženja samohranih roditelja Crne Gore Snežane Prelević, trebalo da budu više štićeni i pomognuti od strane države.

Prelević je u razgovoru za Dan kazala da podaci Monstata pokazuju da je od ukupnog broja porodica u državi 14 odsto onih gdje je jedan roditelj staralac djece. Ona precizira da su u Crnoj Gori evidentirana 2.652 samohrana oca, kao i 11.337 majki.

“U odnosu na broj stanovnika, na Cetinju i u Budvi je najveći broj samohranih porodica, najmanje ih je u Ulcinju, dok je Herceg Novi grad sa najviše samohranih očeva. Naravno, u Podgorici je najviše samohranih roditelja, s obzirom na to da ima i najviše žitelja”, kaže Prelević.

U našoj zemlji samohrani roditelji su najčešće razvedena lica, udovci ili udovice, a toj kategoriji stanovništva pripadaju i oni čiji je partner na služenju zatvorske kazne. Prelević navodi da socijalni status samohranih roditelja zavisi i od toga u kojem dijelu države žive, ali na osnovu dosadašnjeg iskustva najteža situacija je na sjeveru.

Udruženje samohranih roditelja postoji nekoliko mjeseci. Do sada su bili skoncentrisani na pregovore sa firmama i školama sa kojima su se dogovarali o ostvarivanju određenih popusta za samohrane roditelje. Od nekih preduzeća su dobili popuste koje će njihovi članovi koristiti uz člansku kartu. Prelević pojašnjava da žele na konkretan način da pomognu roditeljima prije nego “uđu u priču” sa državnim institucijama.

“Nijesu svi samohrani roditelji u istoj socijalnoj situaciji. Više je onih koji žive teško. Kada sam osnovala NVO, počeli su da mi se javljaju ljudi sa sjevera koji traže pomoć, dok, na primjer, iz Podgorice zovu da pohvale udruženje, pitaju kako da se učlane i nude pomoć. Ljudi sa sjevera ili traže pomoć za ostvarenje nekog prava, alimentacije, ali nije ni tamo situacija svuda ista”, primjećuje Prelević.

Poseban problem u borbi za egzistenciju, kako kaže, imaju samohrane majke. Ona ističe da trenutno problem predstavlja to što roditelji nijesu prepoznati nijednim zakonom kao posebna kategorija stanovništva kojoj država treba da obezbijedi pomoć i posebnu pažnju.

“Samohranim roditeljima treba dati pravo na neku afirmativnu akciju. U razvijenim državama ta kategorija stanovništva je jako štićena. Mi ovdje teško možemo i da se zaposlimo. Poslodavci izbjegavaju da angažuju samohrane roditelje, jer znaju da ako se dijete razboli, taj radnik mora ostati kod kuće da brine o djetetu jer nema ko drugi. Zato smatram da bi država trebalo da da i neke povlastice poslodavcima koji zaposle samohranog roditelja kako bi se ta kategorija lica lakše zapošljavala i obezbjeđivala egzistenciju sebi i djeci”, navodi Prelević.

Udruženje samohranih roditelja će o položaju ove kategorije stanovništva razgovarati sa predstavnicima Vlade, a neke od tema će biti da im se omogući da dobiju više dana godišnjeg odmora, kraće radno vrijeme u slučaju potrebe, i malo blaži kriterijumi za dodjelu socijalne pomoći.

Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ocijenila je žalosnom činjenicu da država ne brine o oko 14 hiljada samohranih roditelja i ne garantuje im nikakve posebne servise. Ona najavljuje da će Udruženje Roditelji u narednom periodu raditi na tome da se upravo počne od promjene zakonodavstva, ali i da se obezbijedi njegova primjena, jer vrlo često ono što se napiše ostane upravo samo na tom mjestu.

“Samohranim roditeljima je potrebno više vrsta podrške, počev od kvalitetnije uređene oblasti isplate alimentacija, koju ne plaća redovno veliki broj roditelja, što roditelju sa kojim su djeca život komplikuje izuzetno, do podrške u smislu rada vrtića popodne jer oni rade i ujutru i popodne, i po smjenama vrlo često, kako bi obezbijedili egzisteniju za djecu i sebe, podsticajnih mjera za poslodavce koji zaposle samohrane roditelje, podrške u vidu novčanih nadoknada. To su samo neke od mjera. S obzirom na to da im se sada uopšte ne pomaže, načini i modeli su zaista mnogobrojni”, ističe Mihailović.

SOS linija baner

Nedjelja štednje

Leave a Reply