Stomačni virus, koji zna da potraje i za djecu bude izuzetno ispcrpljujuć, aktuelan je već neko vrijeme, zbog čega smo pitali pedijatra Vjeru Janović iz ordinacije Dr Mica da posavjetuje roditelje kako da adekvatno pomognu djetetu.

Ona nam je objasnila da su simptomi stomačnog tj. rota virusa povišena temperatura, proliv i povraćanje, a može da traje i po 7 dana.

„Najbitnija je nadoknada tečnosti u manjim količinama, a češće dok ne stane povraćanje. Zatim nastaviti sa telećom supom sa povrćem i pirinčem i jogurtom“, kaže doktorka i podsjeća su probiotik i elektroliti u vidu rehidracione tečnosti vrlo važni u danima kada se dijete bori sa virusom

Ona je podjetila da postoje dvije velike grupe uzročnika koje najčešće dovode do tečnije stolice kod djece. Prvu grupu čine mikroorganizmi: bakterije, virusi, rjeđe crijevni paraziti i gljivice. Oni uzrokuju crijevne infekcije koje su praćene pojavom proliva.

Drugu grupu uzročnika čine toksini, koji u kontaktu sa djetetovim želucem i crijevima dovode do proliva. Ovo su klasična trovanja hranom.

Dijete se može zaraziti direktnim kontaktom sa oboljelom osobom, prljavim rukama ili zaraženom hranom.

Najčešća komplikacija ovog virusa je gubitak tečnosti, tj. dehidracija. Dijete ne gubi samo vodu, već i elektrolite (natrijum, kalijum…) koji su veoma bitni za normalno funkcionisanje organizma. Zato je glavni zadatak terapije nadoknada tečnosti. Dehidrirano dijete je nemoćno, pospano, povremeno nervozno, nema volju da jede i pije i djeluje veoma iscrpljeno.

Nagli gubitak velike količine tjelesne vode može da ugrozi život. To se na sreću rijetko dešava ako se na vrijeme počne adekvatna nadoknada  tečnosti. Za ovu početnu fazu treba davati preparate za oralnu rehidraciju, znači na usta. Rastvaraju se u vodi, a imaju optimalan odnos šećera i minerala. Zatim ohlađen biljni čaj (nana, dunjin list) sa malo šećera ili negazirana mineralna voda predstavljaju odlične alternative. Glavni princip je često, po malo.

Ako dijete ipak ovako ne uzima dovoljno, započinje se intravenska rehidracija. Pored toga daju se i probiotici, a važna je i antidijaroična ishrana. To je lagana, termički dobro obrađena hrana koja se lako vari (kuvani pirinač, šargarepa, krompir uz mladu kuvanu teletinu ili piletinu), jogurt koji ima probiotska svojstva. Izbjegavaju se hljeb, tjestenine i slatkiši, pržena i masna hrana. Bebe sa prolivom ne treba da prekidaju dojenje, a ako su na formuli, uzeti formulu predviđenu za proliv.